CRVENI POPIS
Natrag (FOTO B. JALŽIĆ)_1677156832.jpg "Lička kuglašica (Monolistra sketi) (FOTO: B. JALŽIĆ)")
Lička kuglašica (Monolistra sketi) (FOTO: B. JALŽIĆ)
lička kuglašica
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001158
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Gottstein, S., Bedek, J. (2009): Monolistra sketi (Deeleman-Reinhold, 1971) (HRCP001158). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1158. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Sanja Gottstein Matočec
Jana Bedek
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Znanje - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.2 Industrijske i vojne otpadne tekućine, 9.4 Smeće i kruti otpad, 9.6 Prekomjerna energija - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Promjena vodnog režima rijeke Gacke, a time i razine podzemnih voda zbog kanaliziranja vodotoka, izgradnje kanala i tunela prema Gusićkom jezeru, korištenja vode Gacke za potrebe HE Senj. Ugrožena je zbog izolacije i inaktivacije ponorne zone rijeke Gacke, povezivanja rijeke Like i rijeke Gacke tunelom; intenzivno korištenje podzemnih voda uz Gacku za potrebe pitke vode (DT 7.2). Onečišćenje podzemnih voda komunalnim otpadnim vodama, pesticidima, umjetnim gnojivima, uljima i drugim naftnim derivatima od procjednih voda s cesta i autoputa te zbog incidentnih situacija na brzim prometnicama (DT 9.1), industrijskim otpadnim vodama, naročito iz kemijske industrije te naftnim derivatima i različitim toksičnim tvarima iz industrije (DT 9.2), kao i krutim i tekućim komunalnim otpadom zbog divljih odlagališta (DT 9.4). Korištenje voda rijeke Gacke za potrebe hidrocentrale Senj (DT 9.6). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnog ekološkog sustava zbog promjene razine i protoka podzemnih voda, promjene razine vode u nadzemnim vodotocima i isušivanja ponornih zona (S 1.1., 1.2). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08 ). Vrela rijeke Gacke su zaštićena kao hidrološki spomenik prirode od 1973. godine na površini od 24,49 ha (Zwicker i sur., 2008). - Potrebne mjere očuvanja
1.2. Zaštita resursa i staništa, 5.2. Politika i regulativa - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Treba uspostaviti prirodni režim plavljenja uz rijeku Gacku i aktivirati ponornu zonu smanjenjem preusmjeravanja vode u kanal prema Gusićkom jezeru; zaštititi cjelokupni vodotok Gacke kao vodozaštitno područje Hrvatske sprečavanjem daljnjeg kanaliziranja vodotoka (CA 5.2). Potrebno je spriječiti prekomjerno korištenje vode za potrebe punionice pitke vode Gacka (CA 1.2), uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebno je uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
- Biologija vrste
- Opis
Slijepa i bezbojna kuglašica dužine tijela mužjaka 8,5–9,5 mm, dok je ženka duga 8–12 mm. Najširi je dio tijela nešto iznad polovice tijela. Posebno je zanimljiva po građi i broju trnova na leđnim pločicama te oštrim epimerama, po čemu predstavlja prijelaz u odnosu na vrste bez trnova i one s trnovitim tijelom. Biologija vrste je nepoznata, vjerojatno obitava na dnu podzemnih voda i ispod kamenja gdje se hrani ponajprije mrtvom organskom tvari te bakterijama i gljivama koje se na njoj razvijaju. - Staništa
A.2.1.1. Izvori, H.1.3.1. Podzemne tekućice - Obrazloženje (staništa i ekologija)
A.2.1.1. stalni i povremeni izvori slatke vode (krški izvori) – sekundarno nalazište. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Pripadnik sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske i Ličko-senjske županije. Rasprostranjena je samo u dva lokaliteta na području Like, oba u crnomorskom slijevu. Tipski je lokalitet Pećina špilja kod Ličkog Lešća (Deeleman-Reinhold, 1971), a utvrđena je i u Majerovom vrilu kod Otočca (izvorište Gacke) (nepublicirani podaci autora). - Nacionalna rasprostranjenost
Pripadnik sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske i Ličko-senjske županije. Rasprostranjena je samo u dva lokaliteta na području Like, oba u crnomorskom slijevu. Tipski je lokalitet Pećina špilja kod Ličkog Lešća (Deeleman-Reinhold, 1971), a utvrđena je i u Majerovom vrilu kod Otočca (izvorište Gacke) (nepublicirani podaci autora).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Malacostraca - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Isopoda - Porodica
Sphaeromatidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Schotte, M.; Kensley, B. F.; Shilling, S. (1995 onwards). World list of Marine, Freshwater and Terrestrial Crustacea Isopoda. National Museum of Natural History Smithsonian Institution: Washington D.C., USA - no longer online. [website archived on 2018-01-25].
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Lika cave pill-bug - Locus typicus
Pećina špilja kod Ličkog Lešća
- Bibliografija
-
Deelman_Reinhold, C. L., 1971: Deux Monolistrini nouveaux (Crusta- cea, Isopoda) des eaux souterrains de Croatie. Int. J. Speleol. 3 (3–4), 205–213
Zwicker, G., Žeger Pleše, I., Zupan, I., 2008: Zaštićena geobaština Republike Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, pp. 80