CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Hadžijeva kuglašica (Monolistra bericum hadzii) (FOTO: H. BILANDŽIJA)

Hadžijeva kuglašica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001155

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Gottstein, S., Bedek, J. (2009): Monolistra bericum hadzii Sket, 1959 (HRCP001155). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1155. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Sanja Gottstein Matočec
    Jana Bedek
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.2 Industrijske i vojne otpadne tekućine, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva, 9.4 Smeće i kruti otpad, 11.4 Oluje i poplave
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Intenzivna urbanizacija, osobito kroz širenje i razvoj turističkih naselja (DT 1.1; 1.3) te negativni utjecaj gospodarskog razvoja. Pri gradnji tunela, Kaverna u tunelu Učka trajno je fizički devastiran podzemni okoliš. (DT 4.1). Intenzivni turi- stički posjeti Špilje kod Glavića i špilje Sitnica bez stručnog nadzora (DT 6.1). Hidrotehnički zahvati na Čepičkom polju te uz Mirnu i Rašu, nekontrolirano crpljenje vode iz Špilje Sitnice za potrebe lokalnog sta- novništva (DT 7.2). Onečišćenje podzemnih voda komunalnim otpad- nim vodama; krutim i tekućim komunalnim otpadom zbog divljih odlagališta; dreniranje komunalnih otpadnih voda zaleđa Plomina kroz Tunel Plomin (DT 9.1; 9.4). Onečišćenje podzemnih voda uljima i drugim naftnim derivatima od procjednih voda s cesta, osobito u tunelu Učka (DT 9.2). Onečišćenje podzemnih voda pesticidima i umjetnim gnoji- vima, osobito uz Čepičko polje (DT 9.3). Učestale poplave uz dolinu Mirne vrlo negativno djeluju na transport sedimenta i hranjivih tvari u podzemne sustave (DT 11.4). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnog ekološkog sustava i sta- ništa zbog promjene režima podzemnih voda i različitim tipovima one- čišćenja podzemnih voda (S 1.2).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.4. Usklađenost i provedba
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Speleološke objekte koji se nekontrolirano posjećuju treba zaštititi postavljanjem zaštitnih vrata (CA 2.1). Nužno je donošenje posebne regulative za sprečavanje crpljenja vode iz izvor špilja koje imaju veliko biološko značenje (CA 1.2). Treba pratiti status staništa (količinu i kvalitetu vode) te intenzivnije pratiti kvalitetu nad zemnih i podzemnih voda, protok i razinu podzemnih i nadzemnih voda (CA 2.1). Restaurirati prirodno plavljenje dijela Čepićkog polja (CA 2.3), uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti. Kroz formalni sustav obrazova- nja valja educirati ciljane skupine (CA 4.1), za nevladine organizacije koje se bave problemima zaštite i za lokalno stanovništvo organizirati tečajeve i radionice o zaštiti špiljskih vrsta, osobito u pogledu educiranja o odlaganju raznih vrsta otpada (CA 4.2). Kontinuirano treba obavješćivati o potrebi zaštite vodenih staništa u lokalnim medijima (CA 4.3) te striktno provoditi zakonsku regulativu o divljem odlaganju otpada s visokim kaznama za počinitelje (CA 5.4).
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Slijepa i bezbojna kuglašica dužine tijela 11,6 do 12 mm; leđne pločice bez pločastih bradavica; stražnji dio zatka (pleotelzona) izrazito je konkavan, a ispupčenje doseže do stražnjeg ruba; unutrašnji je privjesak (endopodit) druge začane nožice (pleopoda) četvrtasto zaobljen, duž donjeg ruba s 20 trnova. Obitava na dnu vodotoka gdje se ponajprije hrani mrtvom organskom tvari, ali i bakterijama i gljivama koje se na njoj razvijaju.
  • Staništa
    H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa, H.1.3.1. Podzemne tekućice
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    -
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Pripadnik sjevernodinarske biogeografske regije i stenoendem Istre. Do sada je utvrđena u području slijeva rijeke Mirne (Špilja kod Glavića, Buzet; Sitnica špilja, Žudetići), kod Lovreča i u Špilji kod Plomina (Sket, 1959; 1965; 1986; 1988). Novijim istraživanjima utvrđena je i u Kaverni u tunelu Učka (nepublicirani podaci autora).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Pripadnik sjevernodinarske biogeografske regije i stenoendem Istre. Do sada je utvrđena u području slijeva rijeke Mirne (Špilja kod Glavića, Buzet; Sitnica špilja, Žudetići), kod Lovreča i u Špilji kod Plomina (Sket, 1959; 1965; 1986; 1988). Novijim istraživanjima utvrđena je i u Kaverni u tunelu Učka (nepublicirani podaci autora).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Malacostraca
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Isopoda
  • Porodica
    Sphaeromatidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Schotte, M.; Kensley, B. F.; Shilling, S. (1995 onwards). World list of Marine, Freshwater and Terrestrial Crustacea Isopoda. National Museum of Natural History Smithsonian Institution: Washington D.C., USA - no longer online. [website archived on 2018-01-25].
    Sket, B. (1959). Einige neue Formen der Malacostraca aus Jugoslawien II. Bulletin Scientifique, Beograd. 4(4): 105.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Hadži's cave pill-bug
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Sket, B., 1959: Einige neue Formen der Malacostraca aus Jugoslawien – II. Bulletin Scientifique, 4 (4), 105.
    Sket, B., 1965: Östliche Gruppe der Monolistrini (Crust., Isopopoda). I. Intern. Journ. Speleol., 1 (1–2), 163–189.
    Sket, B., 1986: Isopoda: Sphaeromatidae - u: Botosaneanu, L. (ur.): Stygo- fauna Mundi, E. J. Brill/Dr. W. Backhuys, 423–427.
    Sket, B., 1988: Zoogeografija sladkovodnih in somornih rakov (Crusta- cea) v kvarnersko-velebitskem območju. Biol. Vest., 36 (2), 63–76.