CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

Omblina iglica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001153

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Slapnik, R. (2009): Iglica bagliviaeformis Schütt, 1970 (HRCP001153). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1153. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Rajko Slapnik
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.2 Komercijalna i industrijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.4 Smeće i kruti otpad
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Za špiljski sustav Vilina špilja–Ombla izvor predviđaju se opsežni hidrotehnički zahvati zbog moguće izgradnje hidrocentrale. Moguće je tada potpuno uništenje jedinog poznatog lokaliteta ili bitna ugroza staništa (DT 1.2). Za ovaj sustav, ali i sva ostala nalazišta, postoji realna ugroza od izgradnje pristupnih putova i prometnica, posebice autoputa (DT 4.1). Zbog opsežnih je tehničkih zahvata unutar sustava ugrožen opstanak populacije, izražen kroz bitno smanjenje ili bitnu izmjenu ekoloških čimbenika u staništu (DT 7.3). Opsežnim je hidrotehničkim zahvatima na području Popovog polja, slijevnom području sustava, došlo do smanjenja protoka podzemnih voda (DT 7.2), a postoji i prijetnja onečišćenja podzemnih voda komunalnim otpadnim vodama (DT 9.1) te krutim i tekućim komunalnim otpadom zbog divljih odlagališta na slijevnom području (DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnog ekološkog sustava/podzemnih staništa zbog promjene režima podzemnih voda i oborina (S 1.2).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena svojta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Obavezno treba spriječiti izgradnju hidrocentrale i ostale neprikladne gospodarske djelatnosti u cijelom izvorišnom području rijeke Omble, a posebice u špiljskom sustavu Vilina špilja-Ombla izvor koji treba zaštititi kao biološki spomenik prirode (CA 1.1; 1.2). Potrebno je uspostaviti menadžment nalazišta kroz praćenje statusa staništa, posebice količine i kvalitete vode (CA 2.1), uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je uspostaviti menadžment nalazišta kroz praćenje statusa staništa, posebice količine i kvalitete vode (CA 2.1), uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Kućice su veoma male, visoke 1,5 mm i široke 0,75 mm, vitke, igličaste, cilindrične i bezbojne. Imaju 5½ zavoja koji malo narastu, a na stijenci kućice nema strukture. Ušće je gotovo okruglo i ravno.
  • Staništa
    H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Živi u podzemnim vodama, ali se kućice nalaze i u izvorima.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Pripadnik južnodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske i Dubrovačko-neretvanske županije. Rasprostranjena je samo na uskom području uz jadransku obalu, od Metkovića preko Dubrovnika do Cavtata. Opisana je iz izvora Omble, a naknadno pronađena u izvoru južno od Svitavskog blata kod Metkovića; izvoru kod Mlina nedaleko od Plata na području Župe Dubrovačke, u izvoru Ljute na području Konavala i u špilji Jazova kod Cavtata (Schütt, 1970; 1975; 2000; Bole i Velkovrh, 1986; Radja, 2001; usmeno Hirschfelder, 2005).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Pripadnik južnodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske i Dubrovačko-neretvanske županije. Rasprostranjena je samo na uskom području uz jadransku obalu, od Metkovića preko Dubrovnika do Cavtata. Opisana je iz izvora Omble, a naknadno pronađena u izvoru južno od Svitavskog blata kod Metkovića; izvoru kod Mlina nedaleko od Plata na području Župe Dubrovačke, u izvoru Ljute na području Konavala i u špilji Jazova kod Cavtata (Schütt, 1970; 1975; 2000; Bole i Velkovrh, 1986; Radja, 2001; usmeno Hirschfelder, 2005).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Gastropoda
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Littorinimorpha
  • Porodica
    Moitessieriidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Bank, R. A.; Neubert, E. (2017). Checklist of the land and freshwater Gastropoda of Europe. Last update: July 16th, 2017.
    Schütt, H. (1970). Neue Formen höhlenbewohnender Hydrobiiden des Balkan und ihre Beziehungen zu Paladilhiopsis Pavlovic 1913 Archiv für Molluskenkunde. 100(5/6): 305-317
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Ombla needle snail
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Bole, J. & Velkovrh, F., 1986: Mollusca from continental subterranean aquatic habitats – u: Botosaneanu, L.: Stygofauna mundi. Leiden, E. J. Brill/Dr. W. Backhuys, 177–208.
    Rađa, T., 2001: Mollusca Gastropoda. In: Gottstein-Matocec, S., (ur.), Bakran-Petricioli, T., Bedek, J., Bukovec, D., Buzjak, S., Franicevic, M., Jalzic, B., Kerovec, M., Kletecki, E., Kralj, J., Kruzic, P., Kucinic, M., Kuhta, M., Matocec, N., Ozimec. R., Raða, T., Stamol, V., Ternej, I., Tvrtkovic, N., 2001: Croatia. In: Juberthie, C. & V. Decu (ur.) Enciclopaedia Biospeologica. III. Société de Biospéologie, 2247–2248
    Schütt, H., 1970: Neue Formen höhlenbewohnender Hydrobiiden des Balkan und ihre Beziehungen zu Paladilhiopsis Pavlovic 1913. Arch. Moll., 100 (5–6), 305–317.
    Schütt, H., 1975: Die Formen der Gattung Iglica A. J. Wagner. Arch. Moll. 106 (1–3), 1–121
    Schütt, H., 2000: Die Höhlenmollusken der Ombla-quelle (The subterranean molluscs of the Ombla spring). Natura Croatica, 9 (3), 203–215.