CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Lavlja velekamenjarka (Eupolybothrus leostygis) (FOTO: M. LUKIĆ)

lavlja velekamenjarka

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001151

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ozimec, R., Komerički, A. (2009): Eupolybothrus leostygis Verhoeff, 1899 (HRCP001151). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1151. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Roman Ozimec
    Ana Komerički
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 6.3 Rad i druge aktivnosti
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Lavlja velekamenjarka je grabežljivac sa samog vrha hranidbene piramide te svaki poremećaj populacija ostalih špiljskih organizama kojima se hrani ugrožava njegov opstanak, što je zbog ograničene rasprostranjenosti čini vrlo ranjivom vrstom. U njenom jedinom sigurnom nalazištu u Hrvatskoj, Špilji za Gromačkom vlakom, očekuje se razvoj turizma i rekreativnih sadržaja budući da je u planu turističko uređenje špilje, pri čemu je elaborat za turističko uređenje već izrađen (DT 1.3). Opasnost od posljedica izgradnje pristupnih putova i prometnica, budući da je predviđena izgradnja pristupne ceste do Špilje za Gromačkom vlakom te parkirališta (DT 4.1). Prekomjerno i nestručno sakupljanje životinja u kolekcionarske i znanstvene svrhe (DT 5.4; 6.3), uz smanjenje populacije zbog prekomjernog sakupljanja jedinki. Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima podzemnih voda i oborina te pojave požara, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove podzemnih staništa (S 1.2).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Špilja za Gromačkom vlakom je geomorfološki spomenik prirode od 1986. godine i njome upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije (Zwicker i sur., 2008).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 5.4. Usklađenost i provedba
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Špilja Gromača je objekt osobitih bioloških, estetskih, geomorfoloških i arheoloških vrijednosti, pa bi proglašenje špilje lokalitetom visokog stupnja zaštite kao što je biološki spomenik prirode pridonijelo i uspješnijoj zaštiti ove vrste (CA 1.1). U slučaju turističkog uređenja i korištenja treba osigurati provedbu uvjeta i mjera zaštite uvrštenih službenim Pravilnikom o unutarnjem redu Špilje za Gromačkom vlakom (Članak 134. do 145. ZZP-a) u Ugovor o koncesiji te nadzirati koncesionarevu provedbu (CA 5.4). Potrebno je pratiti stanje staništa, posebice količinu i kvalitetu vode (CA 2.1), uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je pratiti stanje staništa, posebice količinu i kvalitetu vode (CA 2.1), uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Tijelo ove izrazito velike velestrige sastoji se od 15 članaka, ukupne dužine do 35 mm, bez pigmenta je, jantarne boje tijela, izrazito izduženih ticala koja dosežu duljinu tijela i vrlo izduljenih nogu, od kojih je posljednji par gotovo dužine tijela. Slijepa je, s ostacima depigmentiranih očiju (ocelae) na glavi. Cijelo je tijelo obraslo kratkim osjetilnim dlakama. Lavlja velekamenjarka je grabežljivac koji se zahvaljujući svojoj iznimnoj veličini hrani praktički svim beskralješnjacima.
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    -
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Lavlja velekamenjarka pripada fauni južnodinarske biogeografske regije, endem je Bosne i Hercegovine te Hrvatske. Opisana je iz špilje kod Trebinja (Wolfshöhle) na Popovom polju u Hercegovini (BiH) na temelju dva sakupljena primjerka (Verhoeff, 1899). Vrsta je naknadno nađena i na području Konavala (Attems, 1929), kao i u nekoliko speleoloških objekata na području Hercegovine (Verhoeff, 1943). Nakon dugo vremena vrsta je nađena pri novijim biospeleološkim istraživanjima provedenim u Špilji za Gromačkom vlakom kod Gromače na području grada Dubrovnika odnosno Dubrovačko-neretvanske županije (Ozimec, 2005).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Lavlja velekamenjarka pripada fauni južnodinarske biogeografske regije, endem je Bosne i Hercegovine te Hrvatske. Opisana je iz špilje kod Trebinja (Wolfshöhle) na Popovom polju u Hercegovini (BiH) na temelju dva sakupljena primjerka (Verhoeff, 1899). Vrsta je naknadno nađena i na području Konavala (Attems, 1929), kao i u nekoliko speleoloških objekata na području Hercegovine (Verhoeff, 1943). Nakon dugo vremena vrsta je nađena pri novijim biospeleološkim istraživanjima provedenim u Špilji za Gromačkom vlakom kod Gromače na području grada Dubrovnika odnosno Dubrovačko-neretvanske županije (Ozimec, 2005).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Chilopoda
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Lithobiomorpha
  • Porodica
    Lithobiidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Leo's giant stone centipede
  • Locus typicus
    špilja kod Trebinja
  • Bibliografija
  • Ozimec, R., 2005b: Stopama gromačkog pračovjeka – Život u podzemlju dubrovačkoga krša. Katalog izložbe. Grad Dubrovnik – Upravni odjel za zaštitu okoliša i prostorno uređenje i Hrvatsko biospeleološko društvo, 1–36.
    Verhoeff, K., 1899: Beiträge zur Kenntnis paläarktischer Myriopoden, 11 Aufsatz: Neue und wenig bekannte Lithobiiden, Verh. Zool.-bot. Gesel., 49, 451–459.
    Verhoeff K., 1943: U˝ber Chilopoden aus westbalkanischen Höhlen, Mitt. Höhl. Karstf., 133–151.
    Zwicker, G., Žeger Pleše, I., Zupan, I., 2008: Zaštićena geobaština Republike Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, pp. 80