CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Ogulinska špiljska spužvica (Eunapius subterraneus subterraneus) (FOTO: I. ČUKUŠIĆ)

ogulinska špiljska spužvica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001150

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jalžić, B., Bedek, J., Bilandžija, H. (2009): Eunapius subterraneus subterraneus (HRCP001150). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1150. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Branko Jalžić
    Jana Bedek
    Helena Bilandžija
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    3.2 Rudnici i kamenolomi, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva, 9.4 Smeće i kruti otpad
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Podzemne vode slijevnog područja rijeka Dobre i Zagorske Mrežnice pretrpjele su znatne promjene prilikom gradnje HE Gojak i daljnjim njenim radom. Gradnja HE Lešće ugrožava stanište ogulinske špiljske spužvice u slijevnom području Gojačke Dobre zbog promjena hidrološkog režima (DT 7.2). Osim toga, populacija je u Tounjčici špilji i Špilji u kamenolomu Tounj ugrožena radom i širenjem kamenoloma Tounj koji onečišćuje i uništava njeno stanište (DT 3.2). Nadalje, podzemne su vode toga kr aja ugrožene nepostojanjem kanalizacijskog sustava, kao i divljim deponijima koji se nerijetko nalaze u speleološkim objektima pa čak i u nekim od nalazišta ogulinske špiljske spužvice (DT 9.1; 9.4) te upotrebom pesticida i umjetnih gnojiva na slijevnom području (DT 9.3). Potencijalna su opasnost i moguće incidentne situacije na trasi naftovoda i na autoputu, gradnja tzv. »ravničarske pruge« (DT 4.1) te mogući hidrotehnički zahvati na širem području (Velika i Mala Kapela) koji će dovesti do promjene hidroloških režima podzemnih voda (DT 7.2). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnih ekosustava zbog promjena hidroloških režima i velikih onečišćenja (S 1.2).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Dio areala (npr. šire izvorišno područje Zagorske Mrežnice) treba zaštititi najmanje u kategoriji biološkog rezervata (CA 1.1). Potrebno je ukloniti sve divlje deponije, izgraditi kanalizacijski sustav i onemogućiti daljnja zagađenja podzemnih voda (CA 2.3) te organizirati program hitne sanacije incidentnih situacija na autoputu i naftovodu (CA 2.1; 4.2), pratiti stanja staništa (količinu i kvalitetu vode), stanja populacija (procjena gustoće) i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je pratiti stanja staništa (količinu i kvalitetu vode), stanja populacija (procjena gustoće) i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Tijelo spužve potpuno je depigmentirano, bijele je boje, vrlo rahlo i mekano. Habitus spužve je jajolik i tanjurast. Jajolike do valjkaste jedinke veličinom variraju od 1 do 8 cm, a površina im je nepravilno izbrazdana. Tanjuraste forme širokom osnovom prianjaju uz podlogu. Iz centra osnove izdiže se konusna izbočina na čijem je vrhu oskulum. Površina je samog tijela pravilnija i bez brazda. Nije utvrđeno što točno uvjetuje razvoj pojedinih oblika. Skelet je mreža od uglavnom pojedinačnih iglica (spikula) povezanih s malo spongina. Spikule su vrlo velike, malo zakrivljene i imaju trniće. Nespolna rasplodna tjelešca (gemule) su u malim grupama na podlozi, većinom polukuglaste (Bilandžija i sur., 2007). Ogulinska špiljska spužvica uzima hranjive tvari filtriranjem vode.
  • Staništa
    H.1.3.1.3. Egzogene podzemne rijeke, H.1.3.2.1. Podzemna jezera
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    -
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Pripadnik sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske te šireg područja grada Ogulina i sjeverozapadne Like. Živi na slivnom području rijeke Dobre i Mrežnice. Zabilježena je u podzemnim vodama na Velikoj Kapeli, u izvorima na rubu ogulinsko-plaščanske zavale uz obronke Velike Kapele i prema Kordunu te u speleološkim objektima uz rijeku Dobru. Iako se čine kao pojedinačna nalazišta, svi su lokaliteti međusobno povezani, budući da se slivovi rijeke Dobre i Mrežnice miješaju za vrijeme iznimno visokog vodostaja (Bahun, 1962). Tijekom posljednjih istraživanja spužve nisu pronađene na dva lokaliteta (sustav Ðulin ponor-Medvedica u Ogulinu i Špilja u kamenolomu Tounj kod Tounja). Iako njihov taksonomski status nije utvrđen, vjerojatno pripadaju podvrsti ogulinske špiljske spužvice (Sket i Velikonja, 1984; Sket i Velikonja, 1986; Bilandžija i sur., 2007).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Pripadnik sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske te šireg područja grada Ogulina i sjeverozapadne Like. Živi na slivnom području rijeke Dobre i Mrežnice. Zabilježena je u podzemnim vodama na Velikoj Kapeli, u izvorima na rubu ogulinsko-plaščanske zavale uz obronke Velike Kapele i prema Kordunu te u speleološkim objektima uz rijeku Dobru. Iako se čine kao pojedinačna nalazišta, svi su lokaliteti međusobno povezani, budući da se slivovi rijeke Dobre i Mrežnice miješaju za vrijeme iznimno visokog vodostaja (Bahun, 1962). Tijekom posljednjih istraživanja spužve nisu pronađene na dva lokaliteta (sustav Ðulin ponor-Medvedica u Ogulinu i Špilja u kamenolomu Tounj kod Tounja). Iako njihov taksonomski status nije utvrđen, vjerojatno pripadaju podvrsti ogulinske špiljske spužvice (Sket i Velikonja, 1984; Sket i Velikonja, 1986; Bilandžija i sur., 2007).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Demospongiae
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Spongillida
  • Porodica
    Spongillidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Sket, B.; Velikonja,M. 1984. Prethodni isvjestaj o nalazima slatkovodnih spuzvi (Porifera, Spongillidae) u spiljama Jugoslavije. Deveti Jugoslavenski Speleoloski Kongres: 553-557.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Ogulin cave sponge
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Bilandžija, H., Bedek, J., Jalžić, B. & Gottstein, S., 2007: The morphological variability, distribution patterns and endangerment in the Ogulin cave sponge Eunapius subterraneus Sket & Velikonja, 1984 (Demospongiae, Spongillidae). Nat. Croat., 16 (1), 1–17.
    Sket, B. I Velikonja, M., 1984: Prethodni izvještaj o nalazima slatkovodnih spužvi (Porifera, Spongillidae) u spiljama Jugoslavije. Zbornik predavanja, Deveti Jugoslavenski speleološki kongres, Zagreb, 553–557.
    Sket, B. & Velikonja, M., 1986: Troglobitic freshwater sponges (Porifera, Spongillidae) found in Yugoslavia. Stygologia, 2 (3), 254–266.