CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Opalna delaja (Delaya bureschi) (FOTO: R. OZIMEC)

opalna delaja

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001147

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1b(iii)+2b(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ozimec, R. (2009): Delaya bureschi (Michaelsen, 1925) (HRCP001147). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1147. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Roman Ozimec
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.4 Smeće i kruti otpad
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Jedina poznata nalazišta, Pivnica jama, Jama Zvonečka 2 i Jankonka jama, nalaze se na području Pokuplja uz rijeku Kupu, gdje su prisutne promjene režima podzemnih voda zbog hidrotehničkih zahvata i crpljenja pitke vode na cijelom porječju rijeke Kupe. Bilo kakvim opsežnijim hidrotehničkim zahvatima moguća su potpuna uništenja vodenih staništa jedinih poznatih lokaliteta ili bitne ugroze staništa (DT 7.2). Prisutno je isto tako i onečišćenje podzemnih voda komunalnim otpadnim vodama (DT 9.1) te krutim i tekućim komunalnim otpadom zbog divljih odlagališta (DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnog ekološkog sustava i staništa zbog promjene režima podzemnih voda i oborina (S 1.2).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 5.2. Politika i regulativa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Utvrđena nalazišta u Hrvatskoj potrebno je zaštititi izgradnjom kanalizacijskih sustava i onemogućenjem daljnjih zagađenja slijeva rijeke Kupe (CA 2.3). Treba provoditi monitoring odnosno pratiti status staništa i populacija (procjena gustoće), posebice količinu i kvalitetu vode, istražiti moguću širu rasprostranjenost. Vrstu i njena staništa treba uvrstiti u vodoprivrednu osnovu cijelog slijevnog područja rijeke Kupe (CA 5.2).
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je istražiti moguću širu rasprostranjenost.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Opalna delaja ima izduljeno tijelo koje se sastoji od kolutića na kojima se nalazi karakteristična pojedina četina. Dužinom do 100 mm i širinom oko 5 mm izgledom nalikuje na manju kišnu gujavicu. Potpuno je bezbojna, s kutikulom koja se prelijeva mliječnobisernim sjajem, nalik na poludragi kamen opal po kojem je dobila ime. Živi ukopana u muljevitom dnu podzemnih krških voda, pri čemu joj gornji dio tijela viri iz podloge. U slučaju opasnosti povlači se u iskopanu rupu u podlozi. Opalna delaja je vrlo stara vrsta i jedna od rijetkih vrsta iz skupine maločetinaša koja je u potpunosti prilagođena životu u špiljskim staništima (Michaelsen, 1933).
  • Staništa
    H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa, H.1.3.2.1. Podzemna jezera, H.1.3.2.2. Kamenice
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    -
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Opalna delaja endem je Balkana, proširena od Bugarske preko Makedonije i Hrvatske do Slovenije te na području Banata u Rumunjskoj (Dumnicka i Juberthie, 1994; Dumnicka, 2001; Giani i sur., 2001; Juget i Dumnicka, 1986). U Hrvatskoj je nađena u tri speleološka objekta na području Pokuplja tek prilikom novijih biospeleoloških istraživanja provedenih krajem 20. stoljeća. Prije toga nije bila poznata za faunu Hrvatske (Kerovec i Mršić, 1981).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U Hrvatskoj je nađena u tri speleološka objekta na području Pokuplja tek prilikom novijih biospeleoloških istraživanja provedenih krajem 20. stoljeća. Prije toga nije bila poznata za faunu Hrvatske (Kerovec i Mršić, 1981).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Clitellata
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Haplotaxida
  • Porodica
    Haplotaxidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Martin, P.; Martinez-Ansemil, E.; Pinder, A.; Timm T.; Wetzel, M. J. (2016). World checklist of freshwater Oligochaeta species. World Wide Web electronic publication.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Opal delaya
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Dumnicka, E., 2001: Some remarks on the origin of stygobiontic Oligochaetes, Mem. Biospel., 28, 39–45.
    Dumnicka, E. & Juberthie, c., 1994: Aphanoneura et Oligochaeta, Encyclopaedia Biospeologica, 1, 67–75.
    Gianni, N., Sambugar, B., Rodriguez, P. & Martinez-Ansemil, E., 2001: Oligochaetes in southern European grundwater: new records and an overview, Hydrobiologia, 463 (1–2), 65–74.
    Juget, J. & Dumnicka, E., 1986: Oligochaeta (incl. Aphaenoeura) des eaux souterraines continentales – u: Stygofauna mundi, E. J. Brill/Dr. W. Backhuys, 234–244.
    Kerovec, M. I Mršić, N., 1981: Oligochaeta, Catalogus faune Jugoslaviae,3 (6), 1–39.