CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Jednostavni lažištipavčić (Chthonius simplex) (FOTO: R. OZIMEC)

jednostavni lažištipavčić

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001146

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ozimec, R. (2009): Chthonius simplex Beier, 1939 (HRCP001146). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1146. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Roman Ozimec
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 9.4 Smeće i kruti otpad, 11.1 Pomaci i izmjene staništa
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Jednostavni lažištipavčić je grabežljivac sa samog vrha hranidbene piramide te svaki poremećaj populacija ostalih špiljskih organizama kojima se hrani ugrožava njegov opstanak, što ga zbog ograničene rasprostranjenosti čini vrlo ranjivom vrstom. Ugrožava ga urbanizacija, ponajprije na obalnom području otoka Brača (DT 1.1), razvoj turizma i izgradnja rekreativnih objekata (DT 1.3), opasnost od izgradnje pristupnih putova i prometnica (DT 4.1), sakupljanje špiljske faune (DT 5.1), razvoj rekreativnih sadržaja, ponajprije posjeti špiljama bez stručnog nadzora (DT 6.1), bacanje otpada u špiljska staništa (DT 9.4) te promjena klime i potencijalno podizanje razine mora (DT 11.1). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima podzemnih voda i oborina te pojave požara, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove podzemnih staništa (S 1.2).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom, 5.1. Legislativa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Tipsko nalazište, Bazgovaču jamu, treba zaštititi postavljanjem zaštitnih ulaznih vrata (CA 2.1), a utvrđena nalazišta zaštititi službenim Prostornim planovima otoka Brača, Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije (CA 5.1). Potrebno je uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti i ekologije, uz pronalazak i opis mužjaka.
  • Potrebna istraživanja
    1.1 Taksonomija, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti i ekologije, uz pronalazak i opis mužjaka.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Tijelo je dugo oko 2 mm, bez pigmenta, nježne svijetlocrvenkaste boje glavopršnjaka (cephalothorax) i čeljusnih nožica (pedipalp), bogato obraslo dlačicama (chetae), s izduženim osjetilnim dlakama (trichobotria). Prisutan je prvi par očiju na glavopršnjaku, a drugi je par očiju reduciran do svijetlih pjega. Čeljusne su nožice duge do 3,5 mm, s karakterističnim kratkim prstima nešto dužim od 1 mm, na kojima se nalazi relativno velik broj zubića. Jednostavni lažištipavčić je grabežljivac koji se hrani skokunima (Colembolla) i kopnenim jednakonožnim rakovima (Isopoda terrestria), ali i juvenilnim paucima (Aranea), grinjama (Acari) i drugim beskralješnjacima, koji nastanjuju špiljska staništa.
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Obitava ispod kamenja i u pukotinama kopnenih špiljskih staništa odakle izlazi u lov na plijen.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Jednostavni lažištipavčić je endem srednjodinarske biogeografske regije, Hrvatske, Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije, odnosno otoka Brača i Nacionalnog parka Krka. Dugo je bio poznat isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, Bazgovače jame na otoku Braču, tipskog lokaliteta za šest svojti (Bedek i sur., 2006), odakle je opisan na temelju jedne ženke i jednog juvenilnog primjerka, sakupljenih još 1913. godine (Beier, 1939; Ozimec, 2005). Opsežnijim biospeleološkim istraživanjem otoka Brača te višekratnim istraživanjem tipskog nalazišta nisu pronađeni daljnji primjerci ove vrste i postojala je opravdana sumnja da je jednostavni lažištipavčić izumro (Ozimec, 2005). Iznenađujuće je otkriće utvrđeno pri sustavnom biospeleološkom istraživanju NP Krka (Jalžić i sur., 2007) bio nalaz jednostavnog sitnog lažištipavca u Toploj špilji 2005. godine, 92 godine nakon nalaza na Braču (Ozimec, 2007). Konačno je i na tipskom lokalitetu, Bazgovači špilji, istraživanje provedeno u jesen 2006. godine rezultiralo pronalaskom jednog primjerka jednostavnog lažištipavčića (leg. i det. R. Ozimec). Potrebno je provesti usporedno morfološko istraživanje populacija s Brača i NP Krka kako bi se utvrdila eventualna taksonomska diferencijacija između populacija.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Jednostavni lažištipavčić je endem srednjodinarske biogeografske regije, Hrvatske, Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije, odnosno otoka Brača i Nacionalnog parka Krka. Dugo je bio poznat isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, Bazgovače jame na otoku Braču, tipskog lokaliteta za šest svojti (Bedek i sur., 2006), odakle je opisan na temelju jedne ženke i jednog juvenilnog primjerka, sakupljenih još 1913. godine (Beier, 1939; Ozimec, 2005). Opsežnijim biospeleološkim istraživanjem otoka Brača te višekratnim istraživanjem tipskog nalazišta nisu pronađeni daljnji primjerci ove vrste i postojala je opravdana sumnja da je jednostavni lažištipavčić izumro (Ozimec, 2005). Iznenađujuće je otkriće utvrđeno pri sustavnom biospeleološkom istraživanju NP Krka (Jalžić i sur., 2007) bio nalaz jednostavnog sitnog lažištipavca u Toploj špilji 2005. godine, 92 godine nakon nalaza na Braču (Ozimec, 2007). Konačno je i na tipskom lokalitetu, Bazgovači špilji, istraživanje provedeno u jesen 2006. godine rezultiralo pronalaskom jednog primjerka jednostavnog lažištipavčića (leg. i det. R. Ozimec). Potrebno je provesti usporedno morfološko istraživanje populacija s Brača i NP Krka kako bi se utvrdila eventualna taksonomska diferencijacija između populacija.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Arachnida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Pseudoscorpiones
  • Porodica
    Chthoniidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Simple chthonid
  • Locus typicus
    Bazgovača jama
  • Bibliografija
  • Bedek, J., Gottstein Matočec, S., Jalžić, B., Ozimec, R., Štamol, V. 2006: Katalog tipskih špiljskih lokaliteta faune Hrvatske (Catalogue of Cave Type Localities of Croatian Fauna). Nat. Croat., 15 (Suppl.), 154 pp.
    Beier, M.,1939: Die Höhlenpseudoscorpione der Balkanhalbinsel. Stud. Allg. Karstf., Biol. Ser. 4, 1–83.
    Jalžić, B., Ozimec, R., Bedek, J., Hamidović, D., Slapnik, R., Franičević, M., Lukić, M., Bilandžija, H. I Pavlek, M., 2007: Špiljska Fauna Nacionalnog parka »Krka«. Prirodna i kulturna baština, zaštita i održivi razvitak. Zbornik radova Rijeka Krka i NP »Krka«. 491–506.
    Ozimec, R., 2005a: Fauna i ekologija lažištipavaca (Pseudoscorpiones) Hrvatske, Magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek, 1–308.
    Ozimec, R., 2007a: Fauna lažištipavaca (Pseudoscorpiones) šireg područja NP Krka, Simpozij rijeka Krka i Nacionalni park «Krka», Prirodna i kulturna baština, zaštita i održivi razvitak, Zbornik radova, 481–490.