CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Paklenički lažištipavčić (Chthonius radjai) (FOTO: R. OZIMEC)

paklenički lažištipavčić

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001145

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ozimec, R. (2009): Chthonius radjai B.Curcic, 1988 (HRCP001145). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1145. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Roman Ozimec
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.3 Turistička i rekreacijska područja, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 9.4 Smeće i kruti otpad, 9.6 Prekomjerna energija
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Paklenički lažištipavčić je grabežljivac sa samog vrha hranidbene piramide te svaki poremećaj staništa koji utječe na populacije ostalih špiljskih organizama kojima se hrani ugrožava njegov opstanak, što ga zbog ograničene rasprostranjenosti čini vrlo ranjivom vrstom. Tipsko je nalazište turistički uređena špilja u kojoj je populacija ugrožena zbog opsežnih tehničkih zahvata unutar objekta i posljedica turističkoga korištenja izraženog kroz zagrijavanje špiljskih staništa, smanjenje relativne vlažnosti, pojačanu osvijetljenost, povećanje koncentracije ugljikova dioksida i ostavljanje otpada (DT 1.3; 6.1; 9.4; 9.6). Prisutna je opasnost od ilegalnog sakupljanje špiljske faune (DT 5.1) i posjeta špiljama bez stručnog nadzora (DT 6.1). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima podzemnih voda i oborina te pojave požara, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove podzemnih staništa (S 1.2). Nenamjerno ubijanje primjeraka zbog aktivnosti u špiljama (S 2.1)
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Sva nalazišta nalaze se na području NP Paklenica
  • Potrebne mjere očuvanja
    5.2. Politika i regulativa, 5.4. Usklađenost i provedba
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Potrebno je osigurati provedbu uvjeta i mjera zaštite uvrštenih službenim Pravilnikom o unutarnjem redu špilje Manita peć (Članak 134. do 145. ZZP-a) u Ugovor o koncesiji te nadzirati koncesionarevu provedbu (DT 5.2; 5.4), uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija uz istraživanje moguće šire rasprostranjenosti i ekologije uz nalaz i opis mužjaka.
  • Potrebna istraživanja
    1.1 Taksonomija, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija uz istraživanje moguće šire rasprostranjenosti i ekologije uz nalaz i opis mužjaka.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Tijelo dužine više od 2 mm, bez pigmenta, nježne svijetlocrvenkaste boje glavopršnjaka (cephalothorax) i čeljusnih nožica (pedipalp), bogato obraslo dlačicama (chetae), s izduženim osjetilnim dlakama (trichobotria). Potpuno je slijep, bez ikakvih ostataka očiju na glavopršnjaku. Čeljusne nožice dugačke su do 5 mm, s izduljenim prstima, nejednake dužine, karakteristično svinutim i s reduciranim brojem zubića. Paklenički lažištipavčić je grabežljivac koji se hrani skokunima (Colembolla), kopnenim jednakonožnim rakovima (Isopoda terrestria), paucima (Araneae), grinjama (Acari) i drugim beskralješnjacima.
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Ispod kamenja i u pukotinama stijena.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Paklenički lažištipavčić je proširen na području sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske, južnog Velebita, Zadarske županije i NP Paklenica (Ozimec, 2004b). Dugo je bio poznat isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, špilje Manita peć na području NP Paklenica, južni Velebit, odakle je opisan na temelju jedne jedine ženke sakupljene 1980. godine (Ćurčić, 1988; Bedek i sur., 2006). Naknadnim, jednokratnim istraživanjem tipskog nalazišta vrsta nije nađena (Ozimec, 1998; 2005), ali je biospeleološkim istraživanjem na području NP Paklenica utvrđeno drugo nalazište, jama Pisanica (Vujčić- Karlo i Rađa, 2004). Recentnim istraživanjem na području NP Paklenica utvrđena su još dva nalazišta (det. R. Ozimec). Vrsta je relikt stare faune koja se očuvala na području Dinarida (Ćurčić, 1988).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Paklenički lažištipavčić je proširen na području sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske, južnog Velebita, Zadarske županije i NP Paklenica (Ozimec, 2004b). Dugo je bio poznat isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, špilje Manita peć na području NP Paklenica, južni Velebit, odakle je opisan na temelju jedne jedine ženke sakupljene 1980. godine (Ćurčić, 1988; Bedek i sur., 2006). Naknadnim, jednokratnim istraživanjem tipskog nalazišta vrsta nije nađena (Ozimec, 1998; 2005), ali je biospeleološkim istraživanjem na području NP Paklenica utvrđeno drugo nalazište, jama Pisanica (Vujčić- Karlo i Rađa, 2004). Recentnim istraživanjem na području NP Paklenica utvrđena su još dva nalazišta (det. R. Ozimec). Vrsta je relikt stare faune koja se očuvala na području Dinarida (Ćurčić, 1988).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Arachnida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Pseudoscorpiones
  • Porodica
    Chthoniidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Paklenica chthonid
  • Locus typicus
    Manita peć
  • Bibliografija
  • Bedek, J., Gottstein Matočec, S., Jalžić, B., Ozimec, R., Štamol, V. 2006: Katalog tipskih špiljskih lokaliteta faune Hrvatske (Catalogue of Cave Type Localities of Croatian Fauna). Nat. Croat., 15 (Suppl.), 154 pp.
    Ćurčić, B. P. M.,1988: Cave-dweling pseudoscorpions of the dinaric karst, SAZU, Class. IV, 26, 1–191.
    Ozimec, R., 1998: Izvješće o biospeleološkom istraživanju spilje Manita peć, NP »Paklenica«, izvršenom 12. 8. 1998. godine, Izvješće za NP Paklenica, 1–2.
    Ozimec, R., 2004b: Pregled faune lažištipavaca (Pseudoscorpiones) NP »Paklenica« i šireg područja južnog i jugoistočnog Velebita (Review on falsescorpiones (Pseudoscorpiones) of NP Paklenica and wider region of south and sotheast Velebit Mt.). Paklenički zbornik, 2, 75–80.
    Ozimec, R., 2005a: Fauna i ekologija lažištipavaca (Pseudoscorpiones) Hrvatske, Magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek, 1–308.
    Vujčić-Karlo, S., Rađa, T., 2004: Biospeleološka istraživanja na području Nacionalnog parka Paklenica. Paklenički zbornik, 2, 65–74.