CRVENI POPIS
Natrag
Dalmatinska belgrandija (Belgrandia torifera) (FOTO: R. OZIMEC i R. SLAPNIK)
⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
dalmatinska belgrandija
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001141
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Slapnik, R. (2009): Belgrandia torifera Schütt, 1961 (HRCP001141). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1141. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Rajko Slapnik
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.2 Komercijalna i industrijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.4 Smeće i kruti otpad - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Drugo je poznato nalazište špiljski sustav Vilina špilja-Ombla izvor, za koji se predviđaju opsežni hidrotehnički zahvati zbog moguće gradnje hidrocentrale. Moguće je tada potpuno uništenje jedinog poznatog lokaliteta ili bitna ugroza staništa (DT 1.2), pri čemu postoji opasnost od izgradnje pristupnih putova i prometnica (DT 4.1). Zbog opsežnih tehničkih zahvata unutar objekta ugrožen je opstanak populacije, izražen kroz bitno smanjenje ili bitnu izmjenu ekoloških čimbenika u staništu (DT 7.3). Opsežnim je hidrotehničkim zahvatima na području Popovog polja, slijevnom području sustava Vilina špilja-Ombla, smanjen protok podzemnih voda (DT 7.2), a postoji i prijetnja onečišćenja podzemnih voda obaju nalazišta komunalnim otpadnim vodama (DT 9.1) te krutim i tekućim komunalnim otpadom zbog divljih odlagališta na slijevnom području (DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnog ekološkog sustava/podzemnih staništa zbog promjene režima podzemnih voda i oborina (S 1.2). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). - Potrebne mjere očuvanja
1.1. Zaštita područja/površine, 1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Potrebno je obavezno spriječiti gradnju hidrocentrale i ostale neprikladne gospodarske djelatnosti u cijelom izvorišnom području rijeke Omble, a posebice u špiljskom sustavu Vilina špilja- Ombla, čiji izvor treba zaštititi kao biološki spomenik prirode (CA 1.1; 1.2), uz menadžment sustava i praćenje statusa staništa, posebice količine i kvalitete vode (CA 2.1). Treba uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Treba uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
- Biologija vrste
- Opis
Kućice su veoma male, visoke 2 mm i široke 1,2 mm. Ušće je jajolikog obrisa, stijenka je čvrsta i staklasto prozirna. Apeks je tup. Kućica ima 4–5 ispupčena zavoja. Rub ušća je oštar, a stijenka kućice glatka, bez aksijalnih pruga. Obitava na stijenkama špiljskih vodenih staništa, gdje struže detritus. - Staništa
H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Ne zna se obitava li vrsta u špiljskim tekućicama ili stajaćicama, pa tako nije poznato ni mikrostanište: brzaci, endogene i egzogene rijeke, jezera, kamenice, lokve. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Endem Dinarida, nađen na području srednje i južnodinarske biogeografske regije. Endem Hrvatske, poznat samo s dva nalazišta: tipskog lokaliteta izvora Stinjevac kod Vrgorca (Schütt, 1961; Bole i Velkovrh, 1986; Radja, 2001) te naknadno iz izvora Omble (Schütt, 2000). - Nacionalna rasprostranjenost
Endem Hrvatske, poznat samo s dva nalazišta: tipskog lokaliteta izvora Stinjevac kod Vrgorca (Schütt, 1961; Bole i Velkovrh, 1986; Radja, 2001) te naknadno iz izvora Omble (Schütt, 2000).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Gastropoda - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Littorinimorpha - Porodica
Hydrobiidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Bank, R. A.; Neubert, E. (2017). Checklist of the land and freshwater Gastropoda of Europe. Last update: July 16th, 2017.
Schütt, H. (1961). Weitere neue Süßwasser-Höhlenschnecken aus Dalmatien. Archiv für Molluskenkunde, 90 (4/6): 139-144. Frankfurt am Main.
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Dalmatian belgrande - Locus typicus
izvor Stinjevac
- Bibliografija
-
Bole, J. & Velkovrh, F., 1986: Mollusca from continental subterranean aquatic habitats – u: Botosaneanu, L.: Stygofauna mundi. Leiden, E. J. Brill/Dr. W. Backhuys, 177–208.
Rađa, T., 2001: Mollusca Gastropoda. In: Gottstein-Matocec, S., (ur.), Bakran-Petricioli, T., Bedek, J., Bukovec, D., Buzjak, S., Franicevic, M., Jalzic, B., Kerovec, M., Kletecki, E., Kralj, J., Kruzic, P., Kucinic, M., Kuhta, M., Matocec, N., Ozimec. R., Raða, T., Stamol, V., Ternej, I., Tvrtkovic, N., 2001: Croatia. In: Juberthie, C. & V. Decu (ur.) Enciclopaedia Biospeologica. III. Société de Biospéologie, 2247–2248.
Schütt, H., 1961a: Weitere neue Süßwasser-Höhlenschnecken aus Dalmatien.Arch. Moll., 90 (4–6), 139-144.
Schütt, H., 2000: Die Höhlenmollusken der Ombla-quelle (The subterranean molluscs of the Ombla spring). Natura Croatica, 9 (3), 203–215.