CRVENI POPIS
Natrag
Korčulanska barušija (Barusia korculana) (FOTO: R. OZIMEC)
korčulanska barušija
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001140
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Ozimec, R. (2009): (Kratochvíl & Miller, 1939) (HRCP001140). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1140. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Roman Ozimec
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.3 Turistička i rekreacijska područja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 9.4 Smeće i kruti otpad - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Korčulanska barušija je grabežljivac sa samog vrha hranidbene piramide te svaki poremećaj staništa i populacija ostalih špiljskih organizama kojima se hrani ugrožava njen opstanak, što je zbog iznimno ograničene rasprostranjenosti i malih populacija čini vrlo ranjivom vrstom. Poznata je sa svega nekoliko nalazišta, od kojih su špilja Pišurka i Jakasova špilja vrlo često posjećivane i korištene bez ikakvog nadzora (DT 6.1). Jakasova špilja ima kamenjem podzidan ulaz zatvoren rešetkom postavljenom izvan pravila struke, a špiljom se upravlja bez koncesije i stručnog nadzora, što može rezultirati neprikladnim turističkim uređenjem te neprimjerenim posjetima špilji (DT 1.3; 6.1). Kod Pišurke špilje ulazni je dio špilje zasipavan građevnim otpadnim materijalom (DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima podzemnih voda i oborina, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove staništa (S 1.2). Namjerno ili nenamjerno ubijanje primjeraka zbog aktivnosti u špiljama (S 2.1). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). - Potrebne mjere očuvanja
1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 5.4. Usklađenost i provedba - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Obje špilje, Pišurku i Jakasovu špilju, treba proglasiti biološkim spomenicima prirode (CA 1.1), uz zatvaranje ulaza zaštitnim vratima u skladu s pravilima struke, dakle uključuje i eventualni popravak vrata postavljenih na ulaz Jakasove špilje (CA 2.1). Budući da se često, iako, koriste za turističke posjete, potrebno je osigurati provedbu uvjeta i mjera zaštite uvrštenih službenim Pravilnikom o unutarnjem redu (Članci 134. do 145. ZZPa) u Ugovor o koncesiji te nadzirati koncesionarevu provedbu (CA 5.4). Uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebno je uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti.
- Biologija vrste
- Opis
Korčulanska barušija je sitan i nježan pauk, dužine tijela do 1,8 mm i dužine nogu do 8 mm (Kratochvil, 1970). Prosoma je bez pigmenta, sivkastooker boje, kao i čeljusne nožice (pedipalpi) koje su duge više od 2 mm. Na prosomi su prisutna tri para staklastih očiju, bez pigmenta. Opistosoma je izduljena, bijeložućkaste boje i bogato obrasla dlačicama (chetae). Bedra čeljusnih nožica mužjaka imaju iznimno zadebljale i snažne trnove (spina), karakteristične veličine i rasporeda. Korčulanska barušija plete nježne, nepravilne mreže s kojih vreba plijen, a u slučaju opasnosti odmah pada s mreže. Grabežljivac je koji se hrani skokunima (Colembolla) i kopnenim jednakonožnim rakovima (Isopoda terrestria), ali vjerojatno i drugim paucima i grinjama (Acari) te ostalim špiljskim, sitnim beskralješnjacima. - Staništa
H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Korčulanska barušija obitava na mrežama ispletenim u podnožju kamenja stijena i stalagmita. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Korčulanska barušija je stenoendem južnodinarske biogeografske regije, Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije i otoka Korčule. Dugo je bila poznata isključivo iz tipskog nalazišta, špilje Pišurke kod grada Korčula na istoimenom otoku (Kratochvil i Miller, 1939) koja je tipsko nalazište za čak devet svojti (Bedek i sur., 2006). Naknadno je nađena i u Jakasovoj špilji na otoku Korčuli (Kratochvil, 1978), također tipskom nalazištu za tri svojte (Bedek i sur., 2006), a vjerojatno obitava i u drugim speleološkim objektima na otoku Korčuli. - Nacionalna rasprostranjenost
Korčulanska barušija je stenoendem južnodinarske biogeografske regije, Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije i otoka Korčule. Dugo je bila poznata isključivo iz tipskog nalazišta, špilje Pišurke kod grada Korčula na istoimenom otoku (Kratochvil i Miller, 1939) koja je tipsko nalazište za čak devet svojti (Bedek i sur., 2006). Naknadno je nađena i u Jakasovoj špilji na otoku Korčuli (Kratochvil, 1978), također tipskom nalazištu za tri svojte (Bedek i sur., 2006), a vjerojatno obitava i u drugim speleološkim objektima na otoku Korčuli.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
undefined - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Araneae - Porodica
Leptonetidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Korčula barusia - Locus typicus
špilja Pišurka
- Bibliografija
-
Bedek, J., Gottstein Matočec, S., Jalžić, B., Ozimec, R., Štamol, V. 2006: Katalog tipskih špiljskih lokaliteta faune Hrvatske (Catalogue of Cave Type Localities of Croatian Fauna). Nat. Croat., 15 (Suppl.), 154 pp.
Kratochvil, J., 1970: Cavernicole Dysderidae. Acta Sc. Nat. Brno, 4 (4),1–62.
Kratochvil, J., 1978: Araignees cavernicoles des iles dalmates. Acta Sc. Nat. Brno, 12 (4), 1–59.
Kratochvil, J. & Miller, F., 1939: Especes nouvelles cavernicoles du genre Paraleptoneta (Araneides) decouvertes en Yougoslavie. Arch. Zool. Exper. Gen., Paris, 80 (3), 96–115.