CRVENI POPIS
Natrag
Korčulanska ilirska babura (Alpioniscus haasi) (FOTO: H. BILANDŽIJA)
korčulanska ilirska babura
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001135
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Bedek, J. (2009): Alpioniscus haasi (Verhoeff, 1931) (HRCP001135). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1135. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Jana Bedek
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.3 Turistička i rekreacijska područja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.4 Smeće i kruti otpad - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Sva tri nalazišta nekontrolirano se posjećuju (DT 6.1), u ulazni je dio Pišurke špilje zasipavan otpadni materijal (DT 9.4). Ulaz u Jakasovu špilju je zatvoren vratima, te je smanjena mogućnost nekontroliranog posjećivanja objekta, međutim vrata nisu postavljena u skladu sa zakonom (DT 1.3). Nadalje, podzemlje otoka ugroženo je nepostojanjem kanalizacijskog sustava, te speleološki objekti vrlo često služe umjesto septičkih jama za direktan odvod kanalizacije (DT 9.1). Problem su za podzemlje vrlo često i divlji deponiji koji se nerijetko nalaze u speleološkim objektima (DT 9.4). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). - Potrebne mjere očuvanja
1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 5.4. Usklađenost i provedba - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Pišurku i Jakasovu špilju treba proglasiti biološkim spomenicima prirode (CA 1.1), uz zatvaranje ulaza zaštitnim vratima u skladu s pravilima struke, dakle uključuje i eventualni popravak vrata postavljenih na ulaz Jakasove špilje (CA 2.1). Treba ukloniti otpad i ostale neprimjerene ostatke ljudske aktivnosti u objektima (CA 2.3), kao i divlje deponije na otoku, izgraditi kanalizacijski sustav te onemogućiti daljnja zagađenja podzemnih voda (CA 2.3) i provoditi zakonsku regulativu o divljem odlaganju otpada s visokim kaznama (CA 5.4). Potrebno je pratiti kvalitetu staništa (CA 2.1), pratiti status populacije (procjena gustoće) i istražiti moguću širu rasprostranjenost. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebno je pratiti kvalitetu staništa (CA 2.1), pratiti status populacije (procjena gustoće) i istražiti moguću širu rasprostranjenost.
- Biologija vrste
- Opis
Posve bezbojna i slijepa, 7–8 mm duga babura. Tjelesno pokrilje (tegument) nema posebnih izbočenja. Bič antene građen je od četiri do pet jedva primjetnih članaka. Postrane krpe (epimere) na zatku nisu razvijene, a začani privjesci (uropodi) strše iza tijela. Od srodnih se vrsta primarno razlikuje po sekundarnim spolnim oznakama kod mužjaka (Verhoeff, 1931a, 1931b). Biologija vrste je slabo poznata, najvjerojatnije se hrani mrtvom organskom tvari te bakterijama i gljivicama koje se na njoj razvijaju. Ovisna je o visokoj relativnoj vlazi zraka. - Staništa
H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima - Obrazloženje (staništa i ekologija)
- - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Pripadnik južnodinarske biogeografske regije i stenoendem Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije i otoka Korčule. Do sada je utvrđena na tri lokaliteta: tipskom lokalitetu Pišurki špilji kod grada Korčule, Jakasovoj špilji kod Rasohatice i u Samograd špilji kod Račišća (Verhoeff, 1931a, 1931b; Frankenberger, 1938; Ozimec, 2004), ali vjerojatno je šire rasprostranjena na otoku. - Nacionalna rasprostranjenost
Stenoendem Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije i otoka Korčule. Do sada je utvrđena na tri lokaliteta: tipskom lokalitetu Pišurki špilji kod grada Korčule, Jakasovoj špilji kod Rasohatice i u Samograd špilji kod Račišća (Verhoeff, 1931a, 1931b; Frankenberger, 1938; Ozimec, 2004), ali vjerojatno je šire rasprostranjena na otoku.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Malacostraca - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Isopoda - Porodica
Trichoniscidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Schmalfuss, H. (2003). World catalog of terrestrial isopods (Isopoda: Oniscidea). Stuttgarter Beiträge zur Naturkunde. Serie A, 654: 1-341.
Schotte, M.; Kensley, B. F.; Shilling, S. (1995 onwards). World list of Marine, Freshwater and Terrestrial Crustacea Isopoda. National Museum of Natural History Smithsonian Institution: Washington D.C., USA - no longer online. [website archived on 2018-01-25].
Verhoeff, K. W. (1931) Zwei neue Illyrionethes-Arten aus Dalmatien. Senckenbergiana 13:122- 124.
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Korčula Illyrian woodlouse - Locus typicus
špilja Pišurka
- Bibliografija
-
Frankenberger, Z., 1938: Sur les genres Illyrionethes Verh. et Aegonethes, g. n. (Isopodes). Archives de Zoologie expérimentale et générale, 80, 25–37.
Ozimec, R., 2004c: Špilja Samograd kod Račišća i njen živi svijet. Godišnjak grada Korčule, 9, 299–314.
Verhoeff, K., 1931a: Zwei neue Illyrionethes-Arten Dalmatien. Senckenbergiana, 13, 122–124.
Verhoeff, K., 1931b: Zur Kenntnis alpenländischer und mediterraner Isopoda terrestria. Zoologische Jahrbücher, Abteilung für Systematik, Ökologie und Geographie der Tiere, 62, 15-52.