CRVENI POPIS
Natrag
Ročka vrpčarka (Verhoeffodesmus fragilipes) (FOTO: R. OZIMEC)
ročka vrpčarka
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001134
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Ozimec, R., Dražina, T. (2009): Verhoeffodesmus fragilipes Strasser, 1959 (HRCP001134). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1134. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Roman Ozimec
Tvrtko Dražina
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 6.3 Rad i druge aktivnosti - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Jedino je poznato nalazište lako pristupačna i fizički nevelika špilja, smještena u neposrednoj blizini naselja te je vrlo često posjećuju stručnjaci, ali i nestručnjaci koji unose baklje i na druge načine utječu na stanište (DT 6.1; 6.3). Špiljska se fauna sakuplja zbog jednostavnog i lakog pristupa špilji (DT 5.1). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnog ekološkog sustava/podzemnih staništa zbog promjene režima podzemnih voda i oborina (S 1.2); namjerno ili nenamjerno ubijanje i sakupljanje primjeraka zbog nestručne aktivnosti u špiljama (S 2.1). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 3.4 Ex-situ očuvanje, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.4. Usklađenost i provedba - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Tipsko nalazište, Rabakovu špilju, treba dodatno zaštititi postavljanjem sigurnosnih ulaznih vrata te edukativnih tabli (CA 2.1). Potrebno je uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti i ekologije roda i vrste, uz ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4). Kroz formalni sustav obrazovanja (predškolsko, osnovnoškolsko, srednjoškolsko i fakultetsko obrazovanje) treba educirati ciljane skupine (CA 4.1), a za nevladine udruge koje se bave problemima zaštite i za lokalno stanovništvo organizirati tečajeve i radionice (CA 4.2). Kontinuirano treba obavješćivati o potrebi zaštite špilja i špiljskih vrsta u nacionalnim i lokalnim medijima (CA 4.3) te striktno provoditi zakonsku regulativu o ilegalnim posjetima špiljama i divljem odlaganju otpada s visokim kaznama (CA 5.4). - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebno je uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti i ekologije roda i vrste, uz ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4).
- Biologija vrste
- Opis
Tijelo je dugo oko 10 mm, izgrađeno od 19 kolutića, širine oko 0,8 mm. Bez pigmenta je, bijele boje. Glava je cijelom površinom prekrivena sitnim dlakama. Leđna strana je hrapava i prekrivena brojnim dlakama. Bočni leđni (dorzolateralni) nastavci su relativno kratki, nazubljeni i usmjereni prema stražnjem dijelu tijela. Noge su izrazito duge i vitke. Kao i većina dvojenoga, ročka se vrpčarka najvjerojatnije hrani trulom organskom tvari te ima značajnu ulogu pri razlaganju organske tvari na samom dnu hranidbene piramide. - Staništa
H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Redovito uz organsku tvar, ponajprije komade drva (opažanje autora). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Ročka vrpčarka pripada fauni sjevernodinarske biogeografske regije i endem je Istre, odnosno Istarske županije i Hrvatske. Endemična je za Hrvatsku i poznata isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, Rabakove špilje na Ročkom polju kod Roča u Istri, odakle je opisana na temelju primjeraka sakupljenih 1931. i 1932. godine (Strasser, 1959). Vrsta je naknadno nađena u tipskom lokalitetu za vrijeme biospeleološkog istraživanja 1987. godine (Mršić, 1994). - Nacionalna rasprostranjenost
Endem je Istre, odnosno Istarske županije i Hrvatske. Endemična je za Hrvatsku i poznata isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, Rabakove špilje na Ročkom polju kod Roča u Istri, odakle je opisana na temelju primjeraka sakupljenih 1931. i 1932. godine (Strasser, 1959). Vrsta je naknadno nađena u tipskom lokalitetu za vrijeme biospeleološkog istraživanja 1987. godine (Mršić, 1994).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Diplopoda - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Polydesmida - Porodica
Macrosternodesmidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Ceuca, T. (1992). Quelques aspects sur la faunistique l'écologie et la zoogeographie des diplopodes de la Région Balkanique. Bericht des naturwissenschaftlich-medizinischen Vereins in Innsbruck, Supplementum, 411-429. Innsbruck
Strasser, K. (1959). Verhoeffodesmus, n. g., ein Höhlendiplopode aus Istrien (Polydesmoidea). Porocila (Acta carsologica), 2: 99-106. Ljubljana
Strasser, K. (1971). Catalogus Faunae jugoslaviae. III/5. Diplopoda. Ljubljana: Academia Scientarum et Artium Slovenica Vol. 3., 3-50. Ljubljana
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Roč ribbon millipede - Locus typicus
Rabakova špilja
- Bibliografija
-
Mršić, N., 1994: The Diplopoda (Myriapoda) of Croatia. Razprave IV. razr. SAZU, 35 (12), 219–296.
Strasser, K., 1959: Verhoeffodesmus n. g., ein Höhlendiplopode aus Istrien (Polydesmoidea). Acta Carstol., 2, 99–106.