CRVENI POPIS
Natrag
Creska špiljulida (Typhloiulus insularis) (FOTO: R. OZIMEC)
creska špiljulida
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001132
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Ozimec, R., Dražina, T. (2009): Typhloiulus insularis Strasser, 1938 (HRCP001132). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1132. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Roman Ozimec
Tvrtko Dražina
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 11.1 Pomaci i izmjene staništa, 11.2 Suše, 11.3 Ekstremne temperature - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Vrsta je naknadnim biospeleološkim istraživanjima nađena isključivo u tipskom lokalitetu (Mršić, 1994; leg. i det. R. Ozimec). Creska julida pripada grupi špiljskih organizama niske brojnosti i vrlo ograničene rasprostranjenosti, kojima i najmanji poremećaj biotopa ugrožava opstanak. Jedino je poznato nalazište dobro poznata jama koja se nalazi na otoku Cresu i u kojoj je zbog čestih posjeta izražen negativan učinak na populaciju (DT 6.1). Zbog naglašene higrofilnosti i stenotermnosti, veliki problem predstavlja periodičko isušivanje i zagrijavanje speleoloških objekata zbog induciranog stratigrafskog miješanja zraka, a time i potencijalno smanjenje subpopulacija, što je zbog ograničene rasprostranjenosti čini vrlo ranjivom vrstom (DT 11.1; DT 11.2; DT 11.3). Zbog rijetkosti vrste i veličine opasnost predstavlja i sakupljanje primjeraka domaćih i inozemnih istraživača (DT 5.1). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima podzemnih voda i oborina te pojave požara, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove podzemnih staništa (S 1.2). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 3.4 Ex-situ očuvanje, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Utvrđeno nalazište jamu Čampari, koja je ujedno tipski lokalitet za pet podzemnih svojti beskralješnjaka (Bedek i sur., 2006), potrebno je dodatno zaštititi postavljanjem zaštitnih vrata i edukativnih tabli (CA 2.1; 4.3). Treba uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija, istraživanje moguće šire rasprostranjenosti i ekologije, pronalazak i opis mužjaka te ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4). Potrebno je kroz formalni sustav obrazovanja (predškolsko, osnovnoškolsko, srednjoškolsko i fakultetsko obrazovanje) educirati ciljane skupine (CA 4.1), za nevladine udruge koje se bave problemima zaštite i za lokalno stanovništvo organizirati tečajeve i radionice (CA 4.2) te kontinuirano obavješćivati o potrebi zaštite špilja i špiljskih vrsta u nacionalnim i lokalnim medijima (CA 4.3). - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Treba uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija, istraživanje moguće šire rasprostranjenosti i ekologije, pronalazak i opis mužjaka te ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4).
- Biologija vrste
- Opis
Tijelo je bez pigmenta, bijelo, dužine 12–13 mm, a sastoji se od 43–47 tjelesnih kolutića. Na glavi nisu prisutne ocele. Noge su kratke, manje od polovice tjelesne visine. Dlakavost nije prisutna. Ponovljena istraživanja autora opisa vrste, provedena početkom 1938. godine zbog potrebe pronalaska mužjaka, nisu urodila plodom i vrsta nije nađena (Strasser, 1938). Naknadnim biospeleološkim istraživanjima tipskog lokaliteta ipak je nađeno nekoliko primjeraka (leg. i det. R. Ozimec), ali veći je dio materijala dvojenoga sakupljenih na Cresu još taksonomski neobrađen.Kao i većina dvojenoga, creska špiljulida se najvjerojatnije hrani trulom organskom tvari te ima značajnu ulogu na samom dnu hranidbene piramide. - Staništa
H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Redovito uz organsku tvar, ponajprije biljne ostatke (opažanje autora). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Creska špiljulida pripada fauni sjevernodinarske biogeografske regije i endem je jame Čampari, otoka Cresa, Primorskogoranske županije i Hrvatske. Poznata je isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, Čampari jame na otoku Cresu, odakle je opisana na temelju četiri ženke sakupljene 1936. godine (Strasser, 1938). - Nacionalna rasprostranjenost
Endem je jame Čampari, otoka Cresa, Primorskogoranske županije i Hrvatske. Poznata je isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, Čampari jame na otoku Cresu, odakle je opisana na temelju četiri ženke sakupljene 1936. godine (Strasser, 1938).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Diplopoda - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Julida - Porodica
Julidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Cres snake millipede - Locus typicus
Čampari jama
- Bibliografija
-
Bedek, J., Gottstein Matočec, S., Jalžić, B., Ozimec, R., Štamol, V. 2006: Katalog tipskih špiljskih lokaliteta faune Hrvatske (Catalogue of Cave Type Localities of Croatian Fauna). Nat. Croat., 15 (Suppl.), 154 pp.
Strasser, K., 1938: Neue Diplopoden der Insel Cherso. Zool. Jahrbücher, Abt. System. 71, 389–407.