CRVENI POPIS
Natrag
Velepipalac (Troglamaurops sp.) (FOTO: R. OZIMEC)
konavoski velepipalac
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001130
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Ozimec, R. (2009): Troglamaurops scheibeli (G.Müller, 1944) (HRCP001130). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1130. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Roman Ozimec
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.2 Komercijalna i industrijska područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Konavoski velepipalac je grabežljivac sa samog vrha hranidbene piramide te svaki poremećaj populacija ostalih špiljskih organizama kojima se hrani ugrožava njegov opstanak, što je zbog ograničene rasprostranjenosti čini vrlo ranjivom vrstom. Jedino se poznato nalazište konavoskog velepipalca, Ðurovića špilja, nalazi neposredno ispod Dubrovačke zračne luke Čilipi na području Konavala. Prirodni ulaz u špilju zatvoren je pri gradnji zračne luke, a iznad špilje je izgrađena raznovrsna infrastruktura. Zbog cjelokupne devastacije, betoniranja i asfaltiranja špiljskog nadsloja, a dijelom i špiljskog staništa, te naknadnog turističkog uređenja špilje, došlo je do potpune promjene ekoloških uvjeta u špilji. (DT 1.2; 1.3). Postojanje populacije konavoskog velepipalca u tipskom nalazištu zbog provedene urbanizacije i promjene ekoloških uvjeta vrlo je upitno, a uz to je provedeno turističko uređenje te se provodi ekonomsko korištenje špilje (Ozimec, 2007) (DT 1.3). Dosadašnjim višekratnim istraživanjem tipskog nalazišta, kao i drugih speleoloških objekata na području Konavala, vrsta naknadno više nije nađena (Ozimec i sur., 2005; Cukrov i sur., 2006). Negativni učinci (S): Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima podzemnih voda i oborina te pojave požara, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove podzemnih staništa. (S 1.2). Namjerno ili nenamjerno ubijanje primjeraka zbog aktivnosti u špiljama (S 2.1). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 3.4 Ex-situ očuvanje, 5.4. Usklađenost i provedba - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Potrebno je obavezno osigurati provedbu uvjeta i mjera zaštite uvrštenih službenim Pravilnikom o unutarnjem redu urovića špilje (Članak 134. do 145. ZZP-a) u Ugovor o koncesiji te nadzirati koncesionarevu provedbu (DT 5.4). Budući da je riječ o iznimno osjetljivom špiljskom sustavu već dijelom devastiranom i u turističkoj funkciji, potrebno je uspostaviti stalni monitoring špiljskih staništa (2.1). Treba istražiti moguće postojanje konavoskog velepipalca te u slučaju ponovnog nalaza uspostaviti monitoring za praćenje statusa populacija, uz dodatnu ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4). - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Budući da je riječ o iznimno osjetljivom špiljskom sustavu već dijelom devastiranom i u turističkoj funkciji, potrebno je uspostaviti stalni monitoring špiljskih staništa (2.1). Treba istražiti moguće postojanje konavoskog velepipalca te u slučaju ponovnog nalaza uspostaviti monitoring za praćenje statusa populacija, uz dodatnu ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4).
- Biologija vrste
- Opis
Vrlo vitko tijelo građeno je od tri dijela, glave, prsa s nogama i zatka, dužine je 2,4 mm. Relativno je velik za skupinu pipalica te iako bez pigmenta, zbog hitina je sjajne blijedožućkaste boje. Glava je izraženo izduljena, s jakim čuperkom dlaka na osnovi glave, nalik na četkastu bradu s izrazito izduljenim ticalima. Slijep je, oči u potpunosti nedostaju. Prsa su izduljena, nešto kraća od glave, otprilike iste širine. Za pipalice (Pselaphinae) karakteristična čeljusna pipala (palpus maxillaris) imaju izduljeni zadnji, četvrti, članak i nisu jako izražena. Vrlo je sličan Pelješkom velepipalcu, s karakterističnim razlikama u građi glave i ticala. Konavoski velepipalac je grabežljivac koji se hrani skokunima (Colembolla), dvorepcima (Diplura) i grinjama (Acari) te drugim sitnim beskralješnjacima. - Staništa
H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Budući da od opisa vrste nije pronađen niti jedan primjerak, nije moguće utvrditi mikrostanište. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Konavoski velepipalac pripada fauni južnodinarske biogeografske regije i stenoendem je Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije i Konavala. Opisan je 1944. godine iz Ðurovića špilje na području Konavala na osnovi četiri primjerka koje je sakupio poznati austrijsko-sarajevski entomolog Viktor Apfelbeck (Müller, 1944). - Nacionalna rasprostranjenost
Stenoendem je Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije i Konavala. Opisan je 1944. godine iz Ðurovića špilje na području Konavala na osnovi četiri primjerka koje je sakupio poznati austrijsko-sarajevski entomolog Viktor Apfelbeck (Müller, 1944).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Insecta - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Coleoptera - Porodica
Staphylinidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Konavle troglamaurops - Locus typicus
Ðurovića špilja
- Bibliografija
-
Cukrov, M., Ozimec, R., Bedek, J., Jalžić, B., 2006: Biospeleološka istraživanja Ðurovića špilje u Konavlima (Biospeleological investigation of Ðurovića cave in Konavle) – u: Besendorfer, V., Klobučar, G. I. V. (eds.): Zbornik sažetaka devetog hrvatskog biološkog kongresa, 215–217.
Ozimec, R., 2007b: Otvara se Ðurovića špilja, Meridijani, 116, 11.
Ozimec, R., Bedek, J. & Jalžić, B., 2005: Ekološka analiza i inventarizacija faune Ðurovića špilje, Močići, Konavle s analizom potencijalne ugroženosti, Stručni Elaborat, HBSD, 1–28, u: Kovačević, T. (ed.), Elaborat o speleološkim, geomorfološkim, meteorološkim, paleontološkim, arheološkim i biospeleološkim istraživanjima, te geodetskom i fotografskom snimanju Ðurovića jame – špilje, špilje ispod platforme Zračne luke u Čilipima, 2006.