CRVENI POPIS
Natrag
Dalmatinski špiljski baldahinac (Troglohyphantes roberti dalmatensis) (FOTO: J. BEDEK)
dalmatinski špiljski baldahinac
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001129
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Ozimec, R., Pavlek, M. (2009): Troglohyphantes roberti dalmatensis Deeleman-Reinhold, 1978 (HRCP001129). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1129. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Roman Ozimec
Martina Pavlek
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.3 Turistička i rekreacijska područja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Dalmatinski špiljski baldahinac je grabežljivac sa samog vrha hranidbene piramide i svaki poremećaj populacija ostalih špiljskih organizama kojima se hrani ugrožava njegov opstanak, što ga zbog ograničene rasprostranjenosti čini vrlo ranjivom svojtom. Špilja Golubnjača uređuje se za turističke potrebe pri čemu može doći do degradacije špiljskih staništa (DT 1.3); Razni rekreativni sadržaji, ponajprije posjeti špilji bez stručnog nadzora, što je vrlo često za špilju Golubnjaču (DT 6.1). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog smanjenja unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove podzemnih staništa zbog pojave požara ili krčenja biljnog pokrova te promjena režima oborina (S 1.2). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 3.4 Ex-situ očuvanje, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.4. Usklađenost i provedba - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Potrebno je zaštititi tipski lokalitet, špilju Golubnjaču, postavljanjem zaštitnih ulaznih vrata odnosno mreže (CA 2.1), osigurati provedbu uvjeta i mjera zaštite uvrštenih službenim Pravilnikom o unutarnjem redu špilje Golubinke (Članak 134. do 145. ZZPa) u Ugovor o koncesiji te nadzirati koncesionarevu provedbu (CA 5.4), pratiti status populacije (procjena gustoće) i istražiti moguću širu rasprostranjenost i ekologiju, uz ex-situ zaštitu provođenjem molekularnofilogenetskih istraživanja vrste i pohranu podataka u banku gena (CA 3.4). Kroz formalni sustav obrazovanja (predškolsko, osnovnoškolsko, srednjoškolsko i fakultetsko obrazovanje) treba educirati ciljane skupine (CA 4.1), za nevladine udruge koje se bave problemima zaštite i za lokalno stanovništvo organizirati tečajeve i radionice (CA 4.2), kontinuirano obavješćivati o potrebi zaštite špilja i špiljskih vrsta u nacionalnim i lokalnim medijima (CA 4.3) te provoditi zakonsku regulativu o divljem odlaganju otpada s visokim kaznama (CA 5.4). - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebno je istražiti moguću širu rasprostranjenost i ekologiju, uz ex-situ zaštitu provođenjem molekularnofilogenetskih istraživanja vrste i pohranu podataka u banku gena (CA 3.4).
- Biologija vrste
- Opis
Dalmatinski špiljski baldahinac je bez pigmenta, dužine tijela do 4 mm, vrlo dugih nogu s brojnim trnovima i dlakama te potpuno slijep, bez ostataka očiju (Deeleman-Reinhold, 1978). Prosoma i noge su narančasto do žuto obojeni, a opistosoma blijedožuta do svijetlosiva. Plete nježnu mrežu u nišama špiljskoga kanala ili između kamenja i stalagmita na tlu s koje naopačke visi čekajući plijen koji čine sitni beskralješnjaci: skokuni, jednakonožni rakovi, dvojenoge, kornjaši te dvokrilci koji ulijeću u špilje. - Staništa
H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Obitava uz tlo na malim mrežama pričvršćenim za kamenje i stijenke zida. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Dalmatinski špiljski baldahinac pripada fauni srednjodinarske biogeografske regije i stenoendem je Hrvatske, Zadarske županije, Ravnih kotara i područja rijeke Zrmanje. Podvrsta je poznata isključivo sa svojeg tipskog nalazišta Golubnjače špilje kod Žegara (Deeleman- Reinhold, 1978; Bedek i sur., 2006; Pavlek, 2006), na samoj granici sjevernodinarske i srednjodinarske biogeografske regije. Tipski Robertov špiljski baldahinac (Troglohyphantes roberti roberti) proširen je u više nalazišta na području sjevernodinarske biogeografske regije odnosno Velebita i Like. - Nacionalna rasprostranjenost
Stenoendem je Hrvatske, Zadarske županije, Ravnih kotara i područja rijeke Zrmanje. Podvrsta je poznata isključivo sa svojeg tipskog nalazišta Golubnjače špilje kod Žegara (Deeleman- Reinhold, 1978; Bedek i sur., 2006; Pavlek, 2006), na samoj granici sjevernodinarske i srednjodinarske biogeografske regije. Tipski Robertov špiljski baldahinac (Troglohyphantes roberti roberti) proširen je u više nalazišta na području sjevernodinarske biogeografske regije odnosno Velebita i Like.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
undefined - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Araneae - Porodica
Linyphiidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Dalmatian cave sheetweb spider - Locus typicus
Golubnjača špilja
- Bibliografija
-
Bedek, J., Gottstein Matočec, S., Jalžić, B., Ozimec, R., Štamol, V. 2006: Katalog tipskih špiljskih lokaliteta faune Hrvatske (Catalogue of Cave Type Localities of Croatian Fauna). Nat. Croat., 15 (Suppl.), 154 pp.
Deeleman-Reinhold, C. L., 1978: Revision of the Cave–dwelling and related spiders of the genus Troglohyphantes Joseph (Linyphiidae), with special reference to the Yugoslav species. Rad SAZU, 23 (6), 1–219.
Pavlek, M., 2006: Faunističke, ekološke i biogeografske karakteristike špiljskih pauka roda Troglohyphantes (Lyniphiidae, Araneae) u Hrvatskoj (Faunistic, ecological and biogeografic characteristics of the cave-dwelling spiders of the genus Troglohyphantes (Lyniphiidae, Araneae) in Croatia, Univ. of Zagreb, Faculty of Science, Division of Biology, 1–113.