CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Šulcija (Sulcia sp.) (FOTO: M. PAVLEK)

hvarska šulcija

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001127

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ozimec, R. (2009): Sulcia inferna Kratochvíl, 1938 (HRCP001127). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1127. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Roman Ozimec
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    6.3 Rad i druge aktivnosti, 7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Hvarska šulcija je grabežljivac sa samog vrha hranidbene piramide te svaki poremećaj staništa i populacija ostalih špiljskih organizama kojima se hrani ugrožava njen opstanak, što je zbog iznimno ograničene rasprostranjenosti i vrlo malih populacija čini vrlo ranjivom vrstom. Jedino je poznato nalazište, Grapčeva špilja, zatvoreno metalnom rešetkom koju treba popraviti kako se uz nju ne bi moglo provući. Predstavlja poznati arheološki lokalitet u kojem su izvršeni opsežni fizički zahvati povezani s arheološkim iskopavanjima, te je špiljsko stanište u kojem obitava hvarska šulcija znatno smanjeno (DT 6.3). Danas špilju vrlo često posjećuju, u njoj se čak obavljaju i vjenčanja (DT 7.3). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima podzemnih voda i oborina, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove staništa (S 1.2).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Grapčeva špilja je zaštićena kao paleontološki spomenik prirode od 1963. godine te njime upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije (Zwicker i sur., 2008).
  • Potrebne mjere očuvanja
    3.4 Ex-situ očuvanje, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.4. Usklađenost i provedba
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Potrebno je osigurati provedbu uvjeta i mjera zaštite uvrštenih službenim Pravilnikom o unutarnjem redu Grapčeve špilje (Članak 134. do 145. ZZP-a) u Ugovor o koncesiji te nadzirati koncesionarevu provedbu (CA 5.4.), uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti i ekologije, uz nalaz i opis mužjaka i ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4). Kroz formalni sustav obrazovanja (predškolsko, osnovnoškolsko, srednjoškolsko i fakultetsko obrazovanje) valja educirati ciljane skupine (CA 4.1), za nevladine udruge koje se bave ekologijom te za lokalno stanovništvo otoka Hvara organizirati radionice (CA 4.2) te kontinuirano obavješćivati o potrebi zaštite špilja i špiljskih vrsta u nacionalnim i lokalnim medijima (CA 4.3)
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti i ekologije, uz nalaz i opis mužjaka i ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4).
  • Biologija vrste
  • Opis
    Hvarska šulcija je sitan i nježan pauk, dužine tijela do 1,7 mm i dužine nogu do 11 mm (Kratochvil, 1938). Prosoma je bez pigmenta, žućkaste boje kao i ostali dijelovi tijela koji se pod svjetlom prelijevaju u duginim bojama. Nema oči kao ni njihove ostatke. Opistosoma je izduljena, bijeložućkaste boje i bogato obrasla dlačicama (chetae). Bedra čeljusnih nožica imaju iznimno snažne i dugačke trnove (spina) osobite veličine i rasporeda. Hvarska šulcija plete nježne, nepravile mreže s kojih vreba plijen, a u slučaju opasnosti, brzo napušta mrežu. Hrani se skokunima (Colembolla) i kopnenim jednakonožnim rakovima (Isopoda terrestria), ali vjerojatno i drugim paucima i grinjama (Acari) te ostalim beskralješnjacima.
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    -
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Hvarska šulcija je pripadnik faune srednjodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske, Splitsko-dalmatinske županije i otoka Hvara. Vrsta je poznata isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, Grapčeve špilje na otoku Hvaru, odakle je opisana na temelju samo jedne ženke (Kratochvil, 1938). Nakon opisa više nije utvrđena (Kratochvil, 1978). Novijim je biospeleološkim istraživanjima obuhvaćen veći broj speleoloških objekata otoka Hvara (Ozimec i Polić, 1998a; 1998b; Ozimec i sur., 2000a, 2000b), međutim najveći dio novosakupljenog biospeleološkog materijala pauka još nije obrađen.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Stenoendem je Hrvatske, Splitsko-dalmatinske županije i otoka Hvara. Vrsta je poznata isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, Grapčeve špilje na otoku Hvaru, odakle je opisana na temelju samo jedne ženke (Kratochvil, 1938). Nakon opisa više nije utvrđena (Kratochvil, 1978). Novijim je biospeleološkim istraživanjima obuhvaćen veći broj speleoloških objekata otoka Hvara (Ozimec i Polić, 1998a; 1998b; Ozimec i sur., 2000a, 2000b), međutim najveći dio novosakupljenog biospeleološkog materijala pauka još nije obrađen.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    undefined
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Araneae
  • Porodica
    Leptonetidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Hvar sulcia
  • Locus typicus
    Grapčeva špilja
  • Bibliografija
  • Kratochvil, J., 1938a: Etude sur les Araignees cavernicoles du genre Sulcia nov. gen. Acta. Soc. Sc. Nat. Morav., Brno, 11 (3), 1–25.
    Kratochvil, J., 1978: Araignees cavernicoles des iles dalmates. Acta Sc. Nat. Brno, 12 (4), 1–59.
    Ozimec, R. I Polić, G., 1998a: Hvar 96 – Izvješće o speleološkom istraživanju otoka Hvara u razdoblju od 14. 9. do 20. 9. 1996. (Hvar 96 – Report of speleological research on island Hvar from September 14th till September 20th 1996), Speleozin, 8/9, 17–21.
    Ozimec, R., Polić, G., 1998b: Hvar 97 – Izvješće o speleološkom istraživanju otoka Hvara u razdoblju od 5. 8. do 9. 8. 1997. (Hvar 97 – Report of speleological research on island Hvar from August 05th till August 09th 1997), Speleozin, 8/9, 22–27.
    Zwicker, G., Žeger Pleše, I., Zupan, I., 2008: Zaštićena geobaština Republike Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, pp. 80