CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Korčulanska špiljašica (Spelaeoconcha paganettii paganettii) (FOTO: R. OZIMEC)

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

korčulanska špiljašica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001126

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Štamol, V. (2009): Spelaeoconcha paganettii paganettii (HRCP001126). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1126. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Vesna Štamol
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 9.4 Smeće i kruti otpad
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Jedino poznato nalazište, Pišurka špilja, nalazi se u turistički atraktivnom području, u blizini prometnice i u neposrednoj blizini grada Korčule, pa je prisutna ugroza zbog nekontrolirane gradnje (DT 1.1; 4.1). Špilju Pišurku vrlo često posjećuju i koriste bez ikakvog nadzora (DT 6.1), a zbog lake dostupnosti nalazišta, ovaj je raritetni puž ugrožen i sakupljanjem (DT 5.1). Prisutno je ujedno i bacanje otpada u špiljska staništa, odnosno ulazni dio špilje zasipavan je građevnim otpadnim materijalom (DT 9.4). Negativni učinci (S): Česti posjeti mogu povećati temperaturu, količinu ugljikova dioksida i vodene pare u zraku, te tako stvoriti uvjete za povećano i ubrzano otapanje ugljikova dioksida u vodi zbog čega se povećava zakiseljenost vode (Faimon i sur., 2006; Sánchez i sur., 1999) (S 1.2) koja oštećuje kućice puževa i time dovodi u pitanje opstanak jedinki i populacije. Posjetitelji mogu i nenamjerno, primjerice hodanjem, izravno uništiti jedinke (S 2.1).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 3.4 Ex-situ očuvanje
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Špilju Pišurku treba proglasiti biološkim spomenikom prirode (CA 1.1), uz zatvaranje ulaza zaštitnim vratima i nadziranje posjeta (CA 2.1). Ukloniti otpad i ostale neprimjerene ostatke ljudske aktivnosti u špilji te spriječiti daljnje odlaganje otpada (CA 2.3). Uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti te ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4).
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti te ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4).
  • Biologija vrste
  • Opis
    Srednje velika, široko vretenasta do stožasta, glatka kućica je bjelkasta do blijedožućkasta. Ušće je poluovalno, više nego šire, bez lamela i izbočina, usni rub je oštar, slabo zadebljan i neznatno proširen. Pupak je otvoren i ljevkast. Kućice su visoke 5,4–6,1 mm, a široke 2,5–2,6 mm. Biologija podvrste je nepoznata.
  • Staništa
    H.1.1.4. Špilje i špiljski sustavi s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Na vlažnim stijenama koje ne moraju biti zasigane, ali mora biti prisutna visoka vlaga zraka. U jedinom poznatom nalazištu koje je dugačko 74 m dolazi u najdubljoj dvorani (–30 m) koja je i najudaljenija od ulaza špilje te zauzima zadnjih 20 m objekta (usmeno priopćenje R. Ozimec).
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Pripadnik južnodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije i otoka Korčule, gdje je do sada poznata samo iz špilje Pišurke kod grada Korčule (Maassen, 1989).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Stenoendem Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije i otoka Korčule, gdje je do sada poznata samo iz špilje Pišurke kod grada Korčule (Maassen, 1989).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Gastropoda
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Stylommatophora
  • Porodica
    Spelaeoconchidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Bank, R. A.; Neubert, E. (2017). Checklist of the land and freshwater Gastropoda of Europe. Last update: July 16th, 2017.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Korčula cave snail
  • Locus typicus
    špilja Pišurka
  • Bibliografija
  • Faimon, J., Štelc, J., Sas, D., 2006: Anthropogenic CO2-flux into cave atmosphere and its environmental impact: A case study in the Císarˇská Cave (Moravian Karst, Czech Republic). Science of the total environment, 369 (1–3), 231–245.
    Maassen, W. J. M., 1989: Eine neue Unterart von Spelaeoconcha paganettii Sturany, 1901 (Gastropoda Pulmonata: Enidae) aus Jugoslawien. Basteria, 53, 93–96.
    Sánchez-Moral, S., Soler, V., Cañaveras, J. C., Sanz-Rubio, E., Van Grieken, R., Gysels, K., 1999: Inorganic deterioration affecting the Altamira Cave, N Spain: quantitative approach to wall-corrosion (solution etching) processes induced by visitors. The Science of The Total Environment, 243/244, 67–84.