CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

zatonski brakičar

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001125

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Slapnik, R. (2009): Saxurinator labiatus (Schütt, 1963) (HRCP001125). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1125. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Rajko Slapnik
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.4 Smeće i kruti otpad
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Cijelo je područje oko izvora Palat izrazito urbanizirano, a manji okolni izvori se kaptiraju, pa tako i jedino poznato nalazište zatonskog brakičara (DT1.1). Promijenjen je režim podzemnih voda zbog hidrotehničkih zahvata, crpljenja pitke vode (DT 7.2), a podzemne su vode onečišćene komunalnim otpadnim vodama (DT 9.1), krutim i tekućim komunalnim otpadom zbog divljih odlagališta (DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnog ekološkog sustava/podzemnih staništa zbog promjene režima podzemnih voda i oborina (S1.2).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom, 3.4 Ex-situ očuvanje
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Potrebno je pratiti stanje staništa, posebice količinu i kvalitetu vode (CA 2.1), uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti uz ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4).
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je pratiti stanje staništa, posebice količinu i kvalitetu vode (CA 2.1), uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti uz ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4).
  • Biologija vrste
  • Opis
    Mali vodeni pužić s valjkastom, prozirnom ili žućkastom kućicom visokom 2–2,2 mm i širokom 1-1,2 mm koja ima 5–6 zavoja koji rastu jednoliko. Stijenka je debela, a ušće eliptično s tankim rubom koji je iznutra zadebljan. Usni rub je oštar i kratko priljubljen uz zavoj, a pupak je zatvoren. Na gornjem je dijelu zadnjeg zavoja izrazita i jednolika rebrasta skulptura. Poklopac (operkulum) je tanak, smeđe boje s ekscentričnom jezgrom (nukleus). Trenica (radula), organ za struganje hrane, je dugačka 300μ i široka 30μ.
  • Staništa
    H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Obitava na stijenkama špiljskih vodenih staništa, gdje struže detritus.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Pripadnik južnodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske, Dubrovačko- neretvanske županije i grada Dubrovnika. Pronađen je samo u malom izvoru kraj mora kod starog mlina u Zatonu na području grada Dubrovnika (Schütt, 1963; Bole i Velkovrh, 1986; Radja, 2001).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Stenoendem Hrvatske, Dubrovačko- neretvanske županije i grada Dubrovnika. Pronađen je samo u malom izvoru kraj mora kod starog mlina u Zatonu na području grada Dubrovnika (Schütt, 1963; Bole i Velkovrh, 1986; Radja, 2001).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Gastropoda
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Littorinimorpha
  • Porodica
    Hydrobiidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Bank, R. A.; Neubert, E. (2017). Checklist of the land and freshwater Gastropoda of Europe. Last update: July 16th, 2017.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Zaton cave water snail
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Bole, J. & Velkovrh, F., 1986: Mollusca from continental subterranean aquatic habitats – u: Botosaneanu, L.: Stygofauna mundi. Leiden, E. J. Brill/Dr. W. Backhuys, 177–208.
    Rađa, T., 2001: Mollusca Gastropoda. In: Gottstein-Matocec, S., (Ur.), Bakran-Petricioli, T., Bedek, J., Bukovec, D., Buzjak, S., Franicevic, M., Jalzic, B., Kerovec, M., Kletecki, E., Kralj, J., Kruzic, P., Kucinic, M., Kuhta, M., Matocec, N., Ozimec. R., Raða, T., Stamol, V., Ternej, I., Tvrtkovic, N., 2001: Croatia. In: Juberthie, C. & V. Decu (ur.) Enciclopaedia Biospeologica. III. Société de Biospéologie, 2247–2248.
    Schütt, H., 1963: Vier bemerkenswerte Höhlenschnecken. Arch. Moll. 92 (5/6), 205–213.