CRVENI POPIS
Natrag
Tounjska sadlerijana (Sadleriana cavernosa) (FOTO: R. OZIMEC i R. SLAPNIK)
⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
tounjska sadlerijana
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001124
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Slapnik, R. (2009): Sadleriana cavernosa Radoman, 1978 (HRCP001124). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1124. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Rajko Slapnik
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
3.2 Rudnici i kamenolomi, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.2 Industrijske i vojne otpadne tekućine - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Špilja Tounjčica fizički je ugrožena zbog miniranja i širenja kamenoloma u Tounju koji se nalazi u neposrednoj blizini izvora i iznad podzemnog toka Tounjčice (DT 3.2). Prisutan je i štetni utjecaj ceste i pruge koje prelaze preko jedinog nalazišta u Hrvatskoj (DT 4.1). Tounjčica špilja je speleološki objekt vrlo često posjećivan bez ikakvog nadzora, u kojem se često ilegalno sakuplja špiljska fauna (DT 6.1; 5.1). Važna je ugroza promjena režima podzemnih voda nakon provedenih hidrotehničkih zahvata, odnosno skretanja toka Zagorske Mrežnice te crpljenja pitke vode (DT 7.2). Prisutno je i onečišćenje podzemnih voda komunalnim otpadnim vodama (DT 9.1), ponajprije izljevom kanalizacijskih voda naselja kraj Oštarija te raznim onečišćivačima (derivati nafte, ulja, otpadna voda) iz kamenoloma kraj Tounja smještenog u neposrednoj blizini jedinog nalazišta, špilje Tounjčice (DT 9.2). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima podzemnih voda i oborina (S 1.2). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). - Potrebne mjere očuvanja
1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 3.4 Ex-situ očuvanje, 5.2. Politika i regulativa, 5.4. Usklađenost i provedba - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Tounjčicu špilju potrebno je zaštiti kao biološki spomenik prirode, odnosno priključiti preventivno zaštićenoj Špilji u kamenolomu Tounj koja je zaštićena 2008. godine na površini od 136,45 ha (CA 1.1). Špilju Tounjčicu potrebno je sanirati i zaštititi izgradnjom kanalizacijskog sustava (CA 2.1; 2.3) te onemogućiti daljnja zagađenja, odnosno treba poboljšati provedbu i nadzor mjera i uvjeta zaštite prirode uvrštenih u prostorne planove Tounja i Karlovačke županije, uz unošenje vrste i njenih staništa u vodoprivrednu osnovu te posebnu zaštitu voda slijevnog područja rijeke Zagorske Mrežnice (CA 5.2; 5.4). Treba uspostaviti monitoring za praćenje statusa staništa, posebice količine i kvalitete vode, te populacija, uz dodatnu ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4). - Potrebna istraživanja
3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Treba uspostaviti monitoring za praćenje statusa staništa, posebice količine i kvalitete vode, te populacija, uz dodatnu ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4).
- Biologija vrste
- Opis
Kućice su bezbojne, okruglaste, visoke između 2,40 i 3,30 mm i široke između 2,10 i 2,92 mm. Zadnji zavoj je veoma proširen, šav je dubok, a pupak poluotvoren. Ušće je jajoliko sa zadebljanim usnim rubom. Tounjska sadlerijana obitava na stijenkama špiljskih vodenih staništa, gdje struže detritus. - Staništa
H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Ne zna se obitava li vrsta u špiljskim tekućicama ili stajaćicama, pa tako nije poznato ni mikrostanište: brzaci, endogene i egzogene rijeke, jezera, kamenice, lokve. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Stenoendem sjevernodinarske biogeografske regije, Hrvatske, Karlovačke županije i grada Ogulina. Poznata samo s jednog lokaliteta, Tounjčice špilje kod Tounja (Radoman, 1978, 1983; Bole i Velkovrh, 1986; Radja, 2001), tipskog lokaliteta za pet svojti špiljske faune (Bedek i sur., 2006). - Nacionalna rasprostranjenost
Stenoendem sjevernodinarske biogeografske regije, Hrvatske, Karlovačke županije i grada Ogulina. Poznata samo s jednog lokaliteta, Tounjčice špilje kod Tounja (Radoman, 1978, 1983; Bole i Velkovrh, 1986; Radja, 2001), tipskog lokaliteta za pet svojti špiljske faune (Bedek i sur., 2006).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Gastropoda - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Littorinimorpha - Porodica
Hydrobiidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Delicado D. (2018). A rare case of stygophily in the Hydrobiidae (Gastropoda: Sadleriana). Journal of Molluscan Studies. doi:10.1093/mollus/eyy032.
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Tounj cave sadleriane - Locus typicus
špilja Tounjčica
- Bibliografija
-
Bedek, J., Gottstein Matočec, S., Jalžić, B., Ozimec, R., Štamol, V. 2006: Katalog tipskih špiljskih lokaliteta faune Hrvatske (Catalogue of Cave Type Localities of Croatian Fauna). Nat. Croat., 15 (Suppl.), 154 pp.
Bole, J. & Velkovrh, F., 1986: Mollusca from continental subterranean aquatic habitats – u: Botosaneanu, L.: Stygofauna mundi. Leiden, E. J. Brill/Dr. W. Backhuys, 177–208.
Radoman, P., 1978: Neue Vertreter der gruppe Hydrobioidea von der Balkanhalbinsel. Arch. Moll., 109 (1/3), 27–44.
Radoman, P., 1985: Hydrobioidea, a superfamily of Prosobranchia (Gastropoda) II Origin, Zoogeography, in the Balkans and Asia Minor. Monographs 1, 1–173, Beograd. Deparment of Sciences, 57, 256 pp.
Rađa, T., 2001: Mollusca Gastropoda. In: Gottstein-Matocec, S., (Ur.), Bakran-Petricioli, T., Bedek, J., Bukovec, D., Buzjak, S., Franicevic, M., Jalzic, B., Kerovec, M., Kletecki, E., Kralj, J., Kruzic, P., Kucinic, M., Kuhta, M., Matocec, N., Ozimec. R., Raða, T., Stamol, V., Ternej, I., Tvrtkovic, N., 2001: Croatia. In: Juberthie, C. & V. Decu (ur.) Enciclopaedia Biospeologica. III. Société de Biospéologie, 2247–2248.