CRVENI POPIS
Natrag
Veternički krović (Pseudosinella dallaii) (FOTO: M. LUKIĆ)
veternički krović
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001122
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Ozimec, R., Lukić, M. (2009): Pseudosinella dallaii H.Gisin & M.M.da Gama, 1970 (HRCP001122). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1122. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Roman Ozimec
Marko Lukić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.4 Smeće i kruti otpad - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Špilja Veternica ugrožena je zagađenjem komunalnim vodama iz kućanstava zbog nepostojećeg sustava odvodnje te drugim otpadnim vodama. Onečišćenje podzemnih tokova dokazano je sustavnom analizom vode koje se od 2005. godine provode u laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba u sklopu monitoringa špilje. Voda pripada 3. kategoriji voda, kojoj odgovaraju vode se sukladno Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98) mogu koristiti u industrijama koje nemaju posebne zahtjeve za kvalitetom vode te u poljoprivredi, a za eventualne druge namjene moraju se pročišćivati (DT 9.1). Veternica je uređena za turističke posjete i vrlo je često cilj speleoloških posjeta i istraživanja kada se u nju zbog nesavjesnog djelovanja pojedinaca odlaže otpad, posebice vapno od korištenog karabita (DT 1.3; 6.1; 9.4). Slijevno područje špilje ugroženo je gradnjom pristupnih puteva, zaobilaznica i prometnica, posebice na području Glavice (DT 4.1). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnog ekološkog sustava/podzemnih staništa zbog promjene režima podzemnih voda i oborina (S 1.2). Nenamjerno ubijanje i sakupljanje primjeraka zbog nestručne aktivnosti u špiljama (S 2.1). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Špilja Veternica zaštićena je od 1979. godine kao geomorfološki spomenik prirode kojim upravlja Javna ustanova Park prirode Medvednica (Zwicker i sur., 2008). - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.4. Usklađenost i provedba - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Špilja Veternica jedini je speleološki objekt u Hrvatskoj u kojem se sustavno provodi monitoring od 2005. godine. Potrebno je nastaviti monitoring špilje, uz praćenje statusa populacije i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti i ekologije vrste (CA 2.1). Provesti edukaciju kroz formalni sustav obrazovanja, ali i organizirati tečajeve i radionice za nevladine ekološke udruge, kao i za lokalno stanovništvo (CA 4.1; CA 4.2), uz kontinuirano informiranje o potrebi zaštite špilja i špiljskih vrsta u nacionalnim i lokalnim medijima (CA 4.3). Potrebno je striktno provesti zakonsku regulativu o divljem odlaganju otpada s visokim kaznama te zabraniti pranje automobila na području Glavice (CA 5.4). - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Špilja Veternica jedini je speleološki objekt u Hrvatskoj u kojem se sustavno provodi monitoring od 2005. godine. Potrebno je nastaviti monitoring špilje, uz praćenje statusa populacije i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti i ekologije vrste (CA 2.1).
- Biologija vrste
- Opis
Tijelo po kojem je ravnomjerno raspršen slabi pigment dugo je 1,6–2,2 mm. Oči (ocele) su potpuno reducirane, a ticala (antenae) su produžena te iznose oko dvije duljine glave. Na leđima se nalaze velike dlake (makrochaeta) karakteristično raspoređene za ovu vrstu. Velika pandžica je produžena i pri svojoj bazi ima dva zuba te jedan na svome unutarnjem bridu, dok mala pandžica na svome vanjskom bridu ima jedan zub. Organ za skakanje (furca) dobro je razvijen te na svome vrhu ima dva zuba (Gisin i Gama, 1970). - Staništa
H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Vrsta obitava na tlu, pod kamenjem i uz ostatke organske tvari. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Stenoendem sjevernodinarske biogeografske regije, Hrvatske, Parka prirode Medvednica i Grada Zagreba. Vrsta je poznata samo iz svojeg tipskog nalazišta, Špilje Veternice kod Gornjeg Stenjevca na području PP Medvednica. Naknadno nije pronađena na području masiva Medvednice unatoč recentnim sustavnim biospeleološkim istraživanjima. - Nacionalna rasprostranjenost
Stenoendem sjevernodinarske biogeografske regije, Hrvatske, Parka prirode Medvednica i Grada Zagreba. Vrsta je poznata samo iz svojeg tipskog nalazišta, Špilje Veternice kod Gornjeg Stenjevca na području PP Medvednica. Naknadno nije pronađena na području masiva Medvednice unatoč recentnim sustavnim biospeleološkim istraživanjima.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Collembola - Podrazred
- - Nadred
- - Red
undefined - Porodica
Entomobryidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Veternica roof-like springtail - Locus typicus
špilja Veternica
- Bibliografija
-
Gisin, H. & M. M. da Gama, 1971: Notes taxonomiques et évolutives sur trois éspeces nouvelles de Pseudosinella cavernicoles provenant de Yugoslavie et de RoumaniE. Rev. Suisse zool., 78 (1), 217 225.
Zwicker, G., Žeger Pleše, I., Zupan, I., 2008: Zaštićena geobaština Republike Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, pp. 80