CRVENI POPIS
NatragDalmatinska slijepa vodenbabura (Proasellus anophthalmus dalmatinus) (FOTO: J. BEDEK)
dalmatinska slijepa vodenbabura
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001120
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Gottstein, S., Bedek, J. (2009): Proasellus anophtalmus dalmatinus (Karaman, 1955) (HRCP001120). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1120. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Sanja Gottstein Matočec
Jana Bedek
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.3 Turistička i rekreacijska područja, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.4 Smeće i kruti otpad - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Turističko uređenje Močiljske špilje, koje datira od 1937. godine, vrlo je negativno utjecalo na staništa ove vrste djelomičnim uništenjem postojećih nakapnica (DT 1.3). Prisutno je onečišćenje podzemnih voda komunalnim otpadnim vodama, pesticidima, umjetnim gnojivima, uljima i drugim naftnim derivatima od procjednih voda iz okolnih naselja (DT 9.1), krutim i tekućim komunalnim otpadom zbog divljih odlagališta u blizini Močiljske špilje (DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnog ekološkog sustava/podzemnih staništa zbog promjene režima podzemnih voda i oborina (S 1.2) - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/0, 139/08). Močiljska špilja je zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode od 1963. godine i njome upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije (Zwicker i sur., 2008). - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 3.4 Ex-situ očuvanje, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.1. Legislativa, 5.2. Politika i regulativa, 5.4. Usklađenost i provedba - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Potrebno je osigurati provedbu uvjeta i mjera zaštite, posebice zaštite staništa (kamenice, nakapnice) kod građevinskih zahvata tijekom planiranih daljnjih turističkih uređivanja i kasnijeg korištenja Močiljske špilje. Mjere treba uvrstiti službenim Pravilnikom o unutarnjem redu Močiljske špilje (Članak 134. do 145. ZZP-a) u Ugovor o koncesiji te nadzirati koncesionarevu provedbu (CA 5.1; 5.2; 5.4). Treba pratiti stanje staništa, posebice količinu i kvalitetu vode (CA 2.1), uspostaviti menadžment vrste kroz praćenje stanja populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti uz praćenje statusa populacija (procjena gustoće) i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti (CA 3.4). Potrebno je kroz formalni sustav obrazovanja (predškolsko, osnovnoškolsko, srednjoškolsko i fakultetsko obrazovanje) educirati ciljane skupine (CA 4.1), a za lokalno stanovništvo organizirati tečajeve i radionice o zaštiti špiljskih vrsta, osobito u pogledu educiranja o odlaganju raznih vrsta otpada (CA 4.2), kontinuirano obavješćivati o potrebi zaštite špiljskih vrsta i staništa u nacionalnim i lokalnim medijima (CA 4.3) te striktno provoditi zakonsku regulativu o divljem odlaganju otpada i ilegalnim posjetima i sakupljanju špiljske faune s visokim kaznama (CA 5.4). - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Treba pratiti stanje staništa, posebice količinu i kvalitetu vode (CA 2.1), uspostaviti menadžment vrste kroz praćenje stanja populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti uz praćenje statusa populacija (procjena gustoće) i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti (CA 3.4).
- Biologija vrste
- Opis
Slijepa i bezbojna vodenbabura, izduženog tankog tijela, ukupne dužine mužjaka do 4,5 mm, a ženke do 4 mm. Prva je začana nožica (pleopod) mužjaka jako uska s gustim dlakama na vrhu, dok se na drugom pleopodu nalaze dvije snažne bodlje s unutrašnje strane prvog članka. Drugi pleopod ženki ima izrazito dugačke dlake. Biologija vrste nije poznata, vjerojatno živi u pukotinskim sustavima te se hrani mrtvom organskom tvari, ali i bakterijama i gljivicama koje se na njoj razvijaju. - Staništa
H.1.3.2.2. Kamenice - Obrazloženje (staništa i ekologija)
- - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Pripadnik južnodinarske biogeografske regije, stenoendem BiH i Hrvatske. Rasprostranjena je na Popovom polju i Grepcima u BiH (Sket, 1965), a u Hrvatskoj je do sada utvrđena samo u Močiljskoj špilji kod Osojnika nedaleko od Dubrovnika, koja je ujedno i njezin tipski lokalitet (Karaman, 1955). - Nacionalna rasprostranjenost
Stenoendem BiH i Hrvatske. Rasprostranjena je na Popovom polju i Grepcima u BiH (Sket, 1965), a u Hrvatskoj je do sada utvrđena samo u Močiljskoj špilji kod Osojnika nedaleko od Dubrovnika, koja je ujedno i njezin tipski lokalitet (Karaman, 1955).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Malacostraca - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Isopoda - Porodica
Asellidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Karaman, S. (1955) Asellus cavaticus Schioedte und seine nachstverwandten. Acta Musei Macedonici Scientiarum Naturalium 2: 1-37.
Schotte, M.; Kensley, B. F.; Shilling, S. (1995 onwards). World list of Marine, Freshwater and Terrestrial Crustacea Isopoda. National Museum of Natural History Smithsonian Institution: Washington D.C., USA - no longer online. [website archived on 2018-01-25].
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Dalmatian blind waterlouse - Locus typicus
Močiljska špilja
- Bibliografija
-
Karaman, S. L. 1955: Asellus cavaticus Schiödte und seine Nächstverwandten. Acta Musei Macedonici Scientiarum Naturalium, 3 (12), 1–40.
Sket, B., 1965: Subterrane Asellus-Arten Jugoslaviens (Crustacea, Isopoda).Acta Mus. Mac. Sci. Nat., 10 (1), 1–26.
Zwicker, G., Žeger Pleše, I., Zupan, I., 2008: Zaštićena geobaština Republike Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, pp. 80