CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Šipunski baldahinac (Palliduphantes brignolii) (FOTO: M. PAVLEK)

šipunski baldahinac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001118

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ozimec, R., Pavlek, M. (2009): Palliduphantes brignolii (Kratochvíl, 1978) (HRCP001118). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1118. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Roman Ozimec
    Martina Pavlek
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Šipunski baldahinac je grabežljivac sa samog vrha hranidbene piramide te svaki poremećaj populacija ostalih špiljskih organizama kojima se hrani ugrožava njegov opstanak, što ga zbog jako ograničene rasprostranjenosti i malih populacija čini kritično ugroženom vrstom. Na cijelom području Cavtata, posebice obalnog dijela na kojem se nalazi Šipun špilja, izražena je urbanizacija (DT 1.1). Šipun je turistički uređena špilja, relativno manjih dimenzija, kod koje je zbog opsežnih tehničkih zahvata unutar objekta i turističkoga korištenja ugrožen opstanak populacije, izražen kroz zagrijavanje špiljskih staništa, osvijetljenost, povećanje koncentracije ugljikova dioksida i ostavljanje otpada. Problem je i stara i dotrajala instalacija koja se raspada i kemijski onečišćuje špilju (DT 1.3; 6.1). Postoji opasnost od izgradnje prometnice planirane u neposrednoj blizini špilje Šipun (DT 4.1). Špiljska se fauna, zbog lakog pristupa špilji, ilegalno sakuplja (DT 5.1). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima podzemnih voda i oborina te pojave požara, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove podzemnih staništa. Obrastanje špiljskog nadsloja i probijanje korijenja višeg bilja u špiljska staništa, posebice izraženo u novije doba, zbog zapuštanja kultivacije nadsloja (S 1.2). Namjerno ili nenamjerno ubijanje primjeraka zbog aktivnosti u špiljama (S 2.1).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05; NN 139/08). Špilja Šipun je zaštićena u kategoriji geomorfološkog spomenika prirode od 1963. godine i njome upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije (Zwicker i sur., 2008).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom, 3.4 Ex-situ očuvanje, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.4. Usklađenost i provedba
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Potrebno je obavezno osigurati provedbu uvjeta i mjere zaštite uvrštenih službenim Pravilnikom o unutarnjem redu špilje Šipun (Članak 134. do 145. ZZP-a) u Ugovor o koncesiji te nadzirati provedbu od strane koncesionara (DT 5.4). Budući da je riječ o iznimno osjetljivom špiljskom sustavu s najvećim brojem opisanih svojti u Hrvatskoj (18), potrebno je uspostaviti stalni monitoring špilje (CA 2.1). Treba istražiti moguće postojanje šipunskog baldahinca te u slučaju ponovnog nalaza uspostaviti monitoring za praćenje statusa sta-ništa, posebice količine i kvalitete vode (CA 2.1; 5.4), te populacija, uz dodatnu ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4). Edukativnim i promotivnim programima valja podići svijest o ugroženosti vrste, stoga je potrebno postaviti edukativno-informativnu tablu kod tipskog nalazišta, uvesti u sustave osnovnog obrazovanja obvezatne programe o važnim i ugroženim zavičajnim svojtama i načinima njihove zaštite (CA 4.1), u jedinicama uprave i nevladinim udrugama organizirati tečajeve i radionice o zaštiti svojte (CA 4.2) te u državnim, privatnim i lokalnim medijima informirati o potrebi i načinima zaštite svojte (CA 4.3).
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Šipunski baldahinac jedan je od najsitnijih baldahinaca u špiljskim staništima Hrvatske s tijelom dužine oko 2,3 mm i nogama dužine do 4,3 mm (Brignoli, 1980). Prosoma i noge su svijetložute do svijetlonarančaste boje, opistosoma je jednolično svijetložuta do svijetlosiva. Noge imaju relativno malo trnova (Saaristo i Tanasevitch, 2001). Šipunski baldahinac je grabežljivac koji plete nježne mreže u nišama špiljskih kanala ili između kamenja na tlu. S mreže visi naopako čekajući plijen, sitne beskralješnjake: skokune, jednakonožne rakove, dvojenoge, kornjaše te dvokrilce koji ulijeću u špilje.
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    -
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Šipunski baldahinac pripada fauni južnodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije i Konavala. Poznat je iz tipskog nalazišta, špilje Šipun kod Cavtata (Brignoli, 1971, 1983; Kratochvil, 1978; Deeleman-Reinhold, 1985; Bedek i sur., 2006), gdje se vrlo rijetko nalazi te iz nedaleke Viline špilje kod Grude.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Stenoendem je Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije i Konavala. Poznat je iz tipskog nalazišta, špilje Šipun kod Cavtata (Brignoli, 1971, 1983; Kratochvil, 1978; Deeleman-Reinhold, 1985; Bedek i sur., 2006), gdje se vrlo rijetko nalazi te iz nedaleke Viline špilje kod Grude.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    undefined
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Araneae
  • Porodica
    Linyphiidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Šipun sheet-web spider
  • Locus typicus
    Šipun špilja
  • Bibliografija
  • Bedek, J., Gottstein Matočec, S., Jalžić, B., Ozimec, R., Štamol, V. 2006: Katalog tipskih špiljskih lokaliteta faune Hrvatske (Catalogue of Cave Type Localities of Croatian Fauna). Nat. Croat., 15 (Suppl.), 154 pp.
    Brignoli, M., 1971: Contributo alla conoscenza dei ragni cavernicoli della Jugoslavia, Fragm. Ent., 7, 103–119.
    Brignoli P. M. 1980, Secondo contributo alla conoscenza dei ragni cavernicoli della Jugoslavia (Araneae), Rev. Suisse Zool., 87, 1, 183–192.
    Brignoli, M., 1983: A catalogue of the Araneae described between 1940. and 1981., Manchester. Univ. Press, I–XI, 755 pp.
    Deeleman-Reinhold, C. L., 1993: The genus Rhode and the harpacteine genera Stalagtia, Folkia, Minotauria and Kaemis (Araneae, Dysderidae) of Yugoslavia and Crete, with remarks on the genus Harpactea. Rev. Arachn., 10 (6), 105–135.
    Kratochvil, J., 1978: Araignees cavernicoles des iles dalmates. Acta Sc. Nat. Brno, 12 (4), 1–59.
    Saaristo, M. I. & Tanasevitch., A. V., 2001, Reclassification of the pallidus-, insignis- and spelaeorum-groups of Lephthyphantes Menge, 1866 (sensu lato) (Arachnida: Araneae: Linyphiidae: Micronetinae), Reichenbachia, 34, 5–17.
    Zwicker, G., Žeger Pleše, I., Zupan, I., 2008: Zaštićena geobaština Republike Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, pp. 80