CRVENI POPIS
Natrag
lukovičasti grudaš
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001117
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Ozimec, R. (2009): Nothrotrombidium bulbifera (Willmann, 1940) (HRCP001117). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1117. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Roman Ozimec
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Lukovičasti grudaš je grabežljivac sa samog vrha hranidbene piramide te svaki poremećaj populacija ostalih špiljskih organizama kojima se hrani ugrožava njegov opstanak, što ga zbog iznimno ograničene rasprostranjenosti čini vrlo ranjivom vrstom. Nakon opisa vrsta više nikada nije nađena unatoč brojnim istraživanjima tipskog nalazišta. Na cijelom području Cavtata, posebice obalnog dijela na kojem se nalazi Šipun špilja, izražena je urbanizacija (DT 1.1). Šipun je relativno mala turistički uređena špilja kod koje je zbog opsežnih tehničkih zahvata unutar objekta i turističkoga korištenja ugrožen opstanak populacije, izražen zagrijavanjem špiljskih staništa, preosvjetljenosti, povećanjem koncentracije ugljikova dioksida i ostavljanjem otpada. Problem je i stara i dotrajala instalacija koja se raspada i kemijski onečišćuje špilju (DT 1.3; 6.1). Postoji opasnost od izgradnje prometnice koja se planira u neposrednoj blizini špilje Šipun (DT 4.1). Ilegalno se sakuplja špiljska fauna zbog lakog pristupa špilji (DT 5.1). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekoustava zbog promjene režima podzemnih voda i oborina te pojave požara, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove podzemnih staništa. Zarašćivanje špiljskog nadsloja i probijanje korijenja višeg bilja u špiljska staništa, posebice izraženo u novije doba, zbog zapuštanja kultivacije nadsloja (S 1.2). Namjerno ili nenamjerno ubijanje primjeraka zbog aktivnosti u špiljama (S 2.1). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05; NN 139/08). Špilja Šipun je zaštićena u kategoriji geomorfološkog spomenika prirode od 1963. godine i njome upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije (Zwicker i sur., 2008). - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 5.2. Politika i regulativa, 5.4. Usklađenost i provedba - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Jedino do sada utvrđeno nalazište, Šipun špilju, potrebno je sanirati (CA 2.3) i poboljšati provedbu i nadzor mjera i uvjeta zaštite prirode uvštenih u prostorne planove grada Cavtata ili ako mjere zaštite prirode još nisu utvrđene, osigurati njihovo uvrštenje i provedbu (CA 5.2; 5.4). Budući da je riječ o iznimno osjetljivom špiljskom sustavu s najvećim brojem opisanih svojti u Hrvatskoj (18), potrebno je uspostaviti stalni monitoring špilje (CA 2.1). Treba istražiti moguće postojanje šipunskog veleštipavaca te u slučaju ponovnog nalaza uspostaviti monitoring za praćenje populacija. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Vrlo velika grinja okruglasto-izduljenog, plosnatog tijela dužine više od 2,5 mm i širine 1,5 mm, vrlo malo sužena prema kraju tijela. Cijelo tijelo prekriveno je sitnim pločicama na kojima se nalaze dlačice okrenute unazad. Na prednjem su tijelu (prosoma) zakržljale oči bez leća. Čeljusne nožice (pedipalpi) izduljene su kao i noge, koje su kraće od tijela. Na potkoljenicama prvog para nogu nalaze se izraženi trnovi. Lukovičasti grudaš je grabežljivac koji se hrani skokunima (Colembolla) i drugim sitnim beskralješnjacima. - Staništa
H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima - Obrazloženje (staništa i ekologija)
- - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Lukovičasti grudaš pripada špiljskoj fauni južnodinarske biogeografske regije i stenoendem je Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije i Konavala. Opisan je iz Šipun špilje kod Cavtata na području Konavala na temelju jednog jedinog primjerka sakupljenog 1913. godine (Willmann, 1940; 1941; Bedek i sur., 2006). Naknadnim istraživanjem tipskog lokaliteta i speleoloških objekata na području Konavala, provedenog od članova HBSDa, vrsta više nikada nije nađena. - Nacionalna rasprostranjenost
Stenoendem je Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije i Konavala. Opisan je iz Šipun špilje kod Cavtata na području Konavala na temelju jednog jedinog primjerka sakupljenog 1913. godine (Willmann, 1940; 1941; Bedek i sur., 2006). Naknadnim istraživanjem tipskog lokaliteta i speleoloških objekata na području Konavala, provedenog od članova HBSDa, vrsta više nikada nije nađena.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
undefined - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Trombidiformes - Porodica
Trombellidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Bulbed thrombellid - Locus typicus
Šipun špilja
- Bibliografija
- Zwicker, G., Žeger Pleše, I., Zupan, I., 2008: Zaštićena geobaština Republike Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, pp. 80