CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Jadranski sljepušac (Niphargus rejici jadranko) (FOTO: B. JALŽIĆ)

jadranski sljepušac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001115

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Gottstein, S. (2009): Niphargus rejici jadranko Sket & Karaman G.S., 1990 (HRCP001115). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1115. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Sanja Gottstein Matočec
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Izgradnja crpne stanice i brane (DT 7.2). Negativni utjecaj izgradnje pristupnih cesta (DT 4.1). Smanjeni dotok slijevnih voda u ponorne zone zbog izgradnje brane (DT 7.2). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnog ekološkog sustava zbog promjene razine i protoka podzemnih voda te prekomjernog crpljenja vode s izvora i isušivanja ponornih zona (S 1.1;1.2).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 3.4 Ex-situ očuvanje, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.1. Legislativa, 5.4. Usklađenost i provedba
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Ponikve na otoku Krku treba proglasiti geomorfološkim i hidromorfološkim spomenikom prirode (CA 1.1). Potrebno je nadzirati vodocrpilište i provoditi stroge mjere zaštite vodocrpilišta tijekom ljetnih mjeseci zbog pojačane potrebe za pitkom vodom uz održavanje ponornih zona hidrološki aktivnima te sprečavanjem utoka preljevnih voda iz akumulacije, čija je kvaliteta vode loša, u područje ponornih zona (CA 1.2). Intenzivnije valja pratiti kvalitetu i razinu nadzemnih i podzemnih voda (CA 2.1), restaurirati akumulaciju Ponikve u pogledu prirodnog plavljenja i hidrološke aktivacije ponorne zone (CA 2.3), pratiti status populacija (procjena gustoće) i istražiti moguću širu rasprostranjenost, uz ex-situ zaštitu putem molekularno-filogenetskih istraživanja vrste i pohranu podataka u banku gena (CA 3.4). Potrebno je kroz formalni sustav obrazovanja educirati ciljane skupine (CA 4.1), organizirati tečajeve i radionice za nevladine organizacije koje se bave problemima zaštite te za lokalno stanovništvo, osobito u pogledu educiranja o odlaganju raznih vrsta otpada (CA 4.2). Kontinuirano treba obavješćivati o potrebi zaštite vodenih staništa u lokalnim medijima (CA 4.3), predložiti vrstu za europski Crveni popis (CA 5.1), nametnuti zakonsku regulativu o divljem odlaganju otpada s visokim kaznama za počinitelje te zakonski regulirati kontinuirano praćenje razine i kvalitete nadzemnih i podzemnih voda (CA 5.4).
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Slijepi, mliječnobijeli rakušac robusnog tijela vrlo velikih dimenzija, ukupne dužine tijela do 26 mm i izrazito dugih tjelesnih privjesaka. Kljunasti je nastavak (čeoni šiljak (rostrum)) neprimje tan, a bočna glavena krila kratka. Prvi i drugi tjelesni članak (urosomit) nose po 3–4 trna s obje strane, treći je urosomit gladak. Završetak tijela (telzon) je duži nego širi, rascijepljen preko 2/3 visine i na svakom vrhu krila nosi po četiri trna te par perastih dlaka. Prva ticala (antene) tek malo prelaze polovicu ukupne dužine tijela.
  • Staništa
    A.2.1.1. Izvori, H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa, H.3.2.1.1. Freatička zona
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    -
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Pripadnik sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske, Primorsko-goranske županije i otoka Krka. Podvrsta je do sada poznata samo iz krških izvora i podzemnih voda područja Ponikvi na otoku Krku.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Stenoendem Hrvatske, Primorsko-goranske županije i otoka Krka. Podvrsta je do sada poznata samo iz krških izvora i podzemnih voda područja Ponikvi na otoku Krku.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Malacostraca
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Amphipoda
  • Porodica
    Niphargidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Fišer, C.; Sket, B.; Turjak, M.; Trontelj, P. (2009). Public online databases as a tool of collaborative taxonomy: a case study on subterranean amphipods. Zootaxa. 2095: 47–56.
    Sket, B.; Karaman, G. (1990). Niphargus rejici (Amphipoda), its relatives in the Adriatic islands, and its possible relations to S.W. Asian taxa. Stygologia. 5(3): 153-172.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Adriatic eyeless shrimp
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -