CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Fužinski žmurac (Machaerites cognatus) (FOTO: M. LUKIĆ)

fužinski žmurac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001102

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ozimec, R. (2009): Machaerites cognatus Nonveiller & Pavićević, 2002 (HRCP001102). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1102. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Roman Ozimec
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 6.1 Rekreacijske aktivnosti
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Fužinski žmurac je grabežljivac sa samog vrha hranidbene piramide te svaki poremećaj popula cija ostalih špiljskih organizama kojima se hrani ugrožava njegov opstanak, što ga zbog ograničene rasprostranjenosti čini vrlo ranjivom vrstom. Jedino je poznato nalazište, špilja Vrelo, turistički uređena špilja koja se aktivno koristi u turističke namjene te veliki broj posjetitelja mijenja mikroklima špilje (DT 6.1), a mogu i slučajno pogaziti primjerke, ali razlog su i tehnički zahvati pri uređenju i održavanju, posebice pranju špilje (DT 1.3) koja se nalazi neposredno uz prometnicu (DT 4.1). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima podzemnih voda i oborina te pojave požara uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove podzemnih staništa (S 1.2). Nenamjerno ubijanje primjeraka zbog aktivnosti u špiljama (S 2.1).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    3.4 Ex-situ očuvanje, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.4. Usklađenost i provedba
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Potrebno je osigurati provedbu uvjeta i mjera zaštite uvrštenih službenim Pravilnikom o unutarnjem redu špilje Vrelo (Članak 134. do 145. ZZP-a) u Ugovor o koncesiji te nadzirati koncesionarevu provedbu od strane koncesionara. (CA 5.2; 5.4). Treba organizirati menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti, ekologije te nalaz i opis mužjaka uz ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4). Kroz formalni sustav obrazovanja (predškolsko, osnovnoškolsko, srednjoškolsko i fakultetsko obrazovanje) valja educirati o važnosti špiljskih staništa i špiljske faune (CA 4.1) te za nevladine udruge koje se bave problemima zaštite i za lokalno stanovništvo organizirati tečajeve i radionice (CA 4.2). Kontinuirano treba obavješćivati o potrebi zaštite špilja i špiljskih vrsta u nacionalnim i lokalnim medijima, uz postavljanje edukativno-promotivne table kod tipskog nalazišta (CA 4.3).
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Vrlo sitni kornjaš građen od tri dijela, glave, grudi s nogama i zatka, dužine tijela 1,8 mm. Bez pigmenta, jantarnocrvenkaste boje, prekriven finim dlačicama. Glava je široka, s relativno kratkim ticalima. Slijep je, oči u potpunosti nedostaju. Grudi su okruglaste, šire i duže od glave. Za pipalice (Pselaphinae) karakteristična čeljusna pipala (palpus maxillaris) su izduljena, s kratkim, širokim i zaobljenim posljednjim, četvrtim člankom. Fužinski žmurac je grabežljivac koji se hrani skokunima (Colembolla), dvorepcima (Diplura) i grinjama (Acari) te drugim sitnim beskralješnjacima.
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    -
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Fužinski žmurac je pripadnik sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske, Primorsko-goranske županije i područja Fužina. Opisan je 2001. godine iz špilje Vrelo pored Fužina na osnovi dvije ženke (Nonveiller i Pavićević, 2001). Do sada je poznat jedino iz tipskog nalazišta (Hlavač i sur., 2008).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Stenoendem je Hrvatske, Primorsko-goranske županije i područja Fužina. Opisan je 2001. godine iz špilje Vrelo pored Fužina na osnovi dvije ženke (Nonveiller i Pavićević, 2001). Do sada je poznat jedino iz tipskog nalazišta (Hlavač i sur., 2008).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Insecta
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Coleoptera
  • Porodica
    Staphylinidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Fužine macherites
  • Locus typicus
    špilja Vrelo
  • Bibliografija
  • Hlavač, P., Ozimec, R. & Pavićević, D., 2008: Catalogue of the troglobitic Pselaphinae (Coleoptera, Staphylinidae) of the Balkan Peninsula, with a key to genera. Advances in the studies of the fauna of the Balkan Peninsula-Papers dedicated to the memory of G. Nonveiller, Inst. Nat. Cons. Serbia, 22, 307–328.
    Nonveiller, G. & D. Pavićević, 2001: Description d’un sous-spece nouvelle du genre Machaerites. Miller, 1885 de Slovenie et de Croatie (Coleoptera, Pselaphinae, Bythinini). Nouv. Revue Ent. (n.s.) 18 (4), 317–333.