CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vjetrenička lanzaja (Lanzaia vjetrenicae) (FOTO: R. OZIMEC i R. SLAPNIK)

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

vjetrenička lanzaja

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001099

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Slapnik, R. (2009): Lanzaia vjetrenicae Kuščer, 1933 (HRCP001099). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1099. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Rajko Slapnik
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.4 Smeće i kruti otpad
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Jedino je poznato nalazište špiljski sustav Vilina špilja – Ombla izvor, za koji se predviđaju opsežni hidrotehnički zahvati zbog moguće izgradnje hidroelektrane. Moguće je tada potpuno uništenje jedinog poznatog lokaliteta ili bitna ugroza staništa (DT 7.2), pri čemu postoji opasnost od izgradnje pristupnih putova i prometnica (DT 4.1). Zbog opsežnih je tehničkih zahvata unutar objekta ugrožen opstanak populacije, izražen kroz bitno smanjenje ili bitnu izmjenu ekoloških čimbenika u staništu (DT 1.3). Opsežnim hidrotehničkim zahvatima na području Popovog polja, slijevnom području sustava, smanjen je protok podzemnih voda (DT 7.2), a postoji i prijetnja onečišćenja podzemnih voda komunalnim otpadnim vodama (DT 9.1) te krutim i tekućim komunalnim otpadom zbog divljih odlagališta na slijevnom području (DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnog ekološkog sustava/podzemnih staništa zbog promjene režima podzemnih voda i oborina (S1.2)
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 3.4 Ex-situ očuvanje
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Potrebno je obavezno spriječiti gradnju hidroelektrane i ostale neprikladne gospodarske djelatnosti u cijelom izvorišnom području rijeke Omble, a posebice u špiljskom sustavu Vilina špilja – Ombla izvor koji treba zaštititi kao biološki spomenik prirode (CA 1.1), uz menadžment sustava i praćenje statusa staništa, posebice količine i kvalitete vode (CA 2.1). Treba uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti uz ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4).
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Treba uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti uz ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4).
  • Biologija vrste
  • Opis
    Mali pužić s kućicom u obliku uskog stošca visokom do 2 mm. Na njoj je do šest jako ispupčenih zavoja s izrazitim zrakastim rebrima i sitnijom spiralnom skulpturom. Ušće joj je trubasto rašireno, eliptično i koso postavljeno, a pupak široko otvoren.
  • Staništa
    H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Ne zna se obitava li vrsta u špiljskim tekućicama ili stajaćicama, pa tako nije poznato ni mikrostanište: brzaci, endogene i egzogene rijeke, jezera, kamenice, lokve.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Endem južnodinarske biogeografske regije, gdje je utvrđena za špiljsku faunu Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. Opisana je iz špilje Vjetrenice na Popovom polju u BiH te nađena u izvorima između Metkovića i Titograda (Kuščer, 1933; Bole i Velkovrh, 1986; Radja, 2001; Sket, 2003; usmeno Hirschfelder, 2005). U Hrvatskoj obitava samo u sustavu Vilina špilja – Ombla izvor kod Dubrovnika (Schütt, 2000).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Nađena u izvorima između Metkovića i Titograda (Kuščer, 1933; Bole i Velkovrh, 1986; Radja, 2001; Sket, 2003; usmeno Hirschfelder, 2005). U Hrvatskoj obitava samo u sustavu Vilina špilja – Ombla izvor kod Dubrovnika (Schütt, 2000).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Gastropoda
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Littorinimorpha
  • Porodica
    Moitessieriidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Bank, R. A.; Neubert, E. (2017). Checklist of the land and freshwater Gastropoda of Europe. Last update: July 16th, 2017.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Vjetrenica lanzae
  • Locus typicus
    špilja Vjetrenica
  • Bibliografija
  • Bole, J. & Velkovrh, F., 1986: Mollusca from continental subterranean aquatic habitats – u: Botosaneanu, L.: Stygofauna mundi. Leiden, E. J. Brill/Dr. W. Backhuys, 177–208.
    Hirschfelder H. J., 2005: The subterranean molluscs of the Ombla spring., interni dopis
    Kuščer, L., 1933: Prispevek k poznavanju podzemnih gastropodov Dalmacije in Hercegovine. Prir. istr. kr. Jug., 18: 59–67.
    Rađa, T., 2001: Mollusca Gastropoda. In: Gottstein-Matocec, S., (ur.), Bakran-Petricioli, T., Bedek, J., Bukovec, D., Buzjak, S., Franicevic, M., Jalzic, B., Kerovec, M., Kletecki, E., Kralj, J., Kruzic, P., Kucinic, M., Kuhta, M., Matocec, N., Ozimec. R., Rađa, T., Stamol, V., Ternej, I., Tvrtkovic, N., 2001: Croatia. In: Juberthie, C. & V. Decu (ur.) Enciclopaedia Biospeologica. III. Société de Biospéologie, 2247–2248.
    Schütt, H., 2000: Die Höhlenmollusken der Ombla-quelle (The subterranean molluscs of the Ombla spring). Natura Croatica, 9 (3), 203–215.
    Sket, B., 2003: Životinjski svijet Vjetrenice. - u: Lučić, I.: Vjetrenica – pogled u dušu Zemlje. 147–202.