CRVENI POPIS
NatragSkradinska lanzaja (Lanzaia skradinensis) (FOTO: R. OZIMEC i R. SLAPNIK)
⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
skradinska lanzaja
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001098
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Slapnik, R. (2009): Lanzaia skradinensis Bole, 1992 (HRCP001098). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1098. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Rajko Slapnik
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.4 Smeće i kruti otpad - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Promjena režima podzemnih voda zbog hidroenergetskih zahvata, posebice izgradnje hidroelektrane »Jaruga-Skradinski buk« te crpljenja pitke vode (DT 7.2). Onečišćenje podzemnih voda komunalnim otpadnim vodama te krutim i tekućim komunalnim otpadom zbog divljih odlagališta (DT 9.1; DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnog ekološkog sustava/podzemnih staništa zbog promjene režima podzemnih voda i oborina (S 1.2). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 3.4 Ex-situ očuvanje - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Potrebno je pratiti stanje staništa, posebice količinu i kvalitetu vode (CA 2.1), uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti uz ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4). - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebno je pratiti stanje staništa, posebice količinu i kvalitetu vode (CA 2.1), uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti uz ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4).
- Biologija vrste
- Opis
Vrlo mali pužić bjelkaste i prozirne stupaste kućice tankih stijenki visine 1,45–1,75 mm i širine 0,7–0,9 mm. Ima 5–5,5 zavoja koji rastu veoma jednoliko, snažno su zasvođeni i razdvojeni dubokim šavom. Dva embrionalna zavoja su glatka, dok su ostali jednoliko rebrasti. Rebra su rijetka, na predzadnjem ih je zavoju 22–28, a između rebara je vrlo sitna spiralna skulptura. Ušće je razmjerno maleno, ovalno i iskošeno. Rub ušća je oštar i na vanjskoj strani izrazito svinut. Pupak je uzak, pukotinast i dijelom skriven. Obitava na stijenkama špiljskih vodenih staništa, gdje struže detritus. - Staništa
H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Ne zna se obitava li vrsta u špiljskim tekućicama ili stajaćicama, pa tako nije poznato ni mikrostanište: brzaci, endogene i egzogene rijeke, jezera, kamenice, lokve. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Pripadnik srednjodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske, Šibensko-kninske županije, grada Skradina i Nacionalnog parka Krka. Pronađen je samo u dva izvora kod Skradinskog buka na području NP Krka, u bočnom Izvoru ispod elektrane kod Skradinskog buka, koji je ujedno tipski lokalitet, te u Izvoru na desnoj obali Krke u neposrednoj blizini tipskog nalazišta (Bole, 1992; Radja, 2001; Slapnik, 2007). - Nacionalna rasprostranjenost
Stenoendem Hrvatske, Šibensko-kninske županije, grada Skradina i Nacionalnog parka Krka. Pronađen je samo u dva izvora kod Skradinskog buka na području NP Krka, u bočnom Izvoru ispod elektrane kod Skradinskog buka, koji je ujedno tipski lokalitet, te u Izvoru na desnoj obali Krke u neposrednoj blizini tipskog nalazišta (Bole, 1992; Radja, 2001; Slapnik, 2007).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Gastropoda - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Littorinimorpha - Porodica
Moitessieriidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Bank, R. A.; Neubert, E. (2017). Checklist of the land and freshwater Gastropoda of Europe. Last update: July 16th, 2017.
Bole, J. (1992). Neue Arten der unterirdischen schnecken Westbalkans [Nove vrste podzemeljskih polžev zahodnega Balkana]. Slovenska Akademia Znanosti in Umetnosti, Razprave [= Academia Scientiarum et Artium Slovenica, Classis 4, Historia Naturalis, Dissertationes]. 33: 3-20.
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Skradin lanzae - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
Bole, J., 1992: Neue Arten der unterirdischen Schnecken Westbalkans. Razprave IV. Razr. SAZU 28/3, 69–83.
Rađa, T., 2001: Mollusca Gastropoda. In: Gottstein-Matocec, S., (ur.), Bakran-Petricioli, T., Bedek, J., Bukovec, D., Buzjak, S., Franicevic, M., Jalzic, B., Kerovec, M., Kletecki, E., Kralj, J., Kruzic, P., Kucinic, M., Kuhta, M., Matocec, N., Ozimec. R., Rađa, T., Stamol, V., Ternej, I., Tvrtkovic, N., 2001: Croatia. In: Juberthie, C. & V. Decu (ur.) Enciclopaedia Biospeologica. III. Société de Biospéologie, 2247–2248.
Slapnik, R., 2007: Špiljski puževi (Mollusca: Gastropoda) »NP Krka«. Prirodna i kulturna baština, zaštita i održivi razvitak. Zbornik radova Rijeka Krka i Nacionalni park »Krka«. 433–442.