CRVENI POPIS
Natrag
Mirnina istranka (Istriana mirnae) (FOTO: R. OZIMEC i R. SLAPNIK)
⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
Mirnina istranka
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001095
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Slapnik, R. (2009): Istriana mirnae Velkovrh, 1971 (HRCP001095). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1095. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Rajko Slapnik
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.4 Smeće i kruti otpad - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): U neposrednoj blizini nalazišta prolazi autocesta (Istarski ipsilon) te je prisutna stalna ugroženost od otpadnih voda te dodatne izgradnje pristupnih putova i prometnica (DT 4.1). Zbog hidrotehničkih zahvata, crpljenja pitke vode, prisutna je promjena režima podzemnih voda (DT 7.2). Onečišćenje Karta 30. Rasprostranjenost Mirnine istranke u Hrvatskoj podzemnih voda komunalnim otpadnim vodama (DT 9.1) te krutim i tekućim komunalnim otpadom zbog divljih odlagališta (DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnog ekološkog sustava/podzemnih staništa zbog promjene režima podzemnih voda i oborina te požara (S 1.2). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena svojta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 3.4 Ex-situ očuvanje, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.4. Usklađenost i provedba - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Potrebno je uspostaviti menadžment sustava i praćenje statusa staništa, posebice količine i kvalitete vode (CA 2.1) te menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti, uz ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4). Edukativnim i promotivnim programima valja podići svijest o ugroženosti vrste, stoga je potrebno postaviti edukativno-informativnu tablu kod tipskog nalazišta, u sustave osnovnog obrazovanja uvesti obvezatne programe o važnim i ugroženim zavičajnim svojtama i načinima njihove zaštite (CA 4.1), u jedinicama uprave i nevladinim udrugama organizirati tečajeve i radionice o zaštiti svojte (CA 4.2) te u državnim, privatnim i lokalnim medijima informirati o potrebi i načinima zaštite svojte (CA 4.3). Treba striktno provoditi zakonsku regulativu o ilegalnim posjetima i sakupljanju biloškog materijala te divljem odlaganju otpada s visokim kaznama (CA 5.4). - Potrebna istraživanja
4. Drugo - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Treba striktno provoditi zakonsku regulativu o ilegalnim posjetima i sakupljanju biloškog materijala te divljem odlaganju otpada s visokim kaznama (CA 5.4).
- Biologija vrste
- Opis
Kućice su ovalne i male, visoke 1,9–2,7 mm i široke 1,1–1,3 mm. Stijenka je čvrsta i prozirna, a šav dubok. Ima 4 i ¼ dosta ispupčena zavoja. Embrionalni zavoj je malen, a slijede zavoji koji rastu jednoliko. Ušće je ovalno, a stijenka ušća jako prstenasto proširena. Poklopac je jak, s rubnim zadebljanjem. Unutrašnja strana poklopca ima zadebljanje s nastavkom. Slijep je, u potpunosti bez očiju. Biologija vrste nije poznata. - Staništa
H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa - Obrazloženje (staništa i ekologija)
- - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Pripadnik sjevernodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske i Istarske županije. Rasprostranjen je samo na malom području oko Grožnjana u Istri. Živi u podzemnim vodama i izvorima ispod Grožnjana, na desnoj strani rijeke Mirne, u izvoru Žive vode i u izvoru Sitnice (Velkovrh, 1971; Bole i Velkovrh, 1986; Radja, 2001). - Nacionalna rasprostranjenost
Stenoendem je Hrvatske i Istarske županije. Rasprostranjen je samo na malom području oko Grožnjana u Istri. Živi u podzemnim vodama i izvorima ispod Grožnjana, na desnoj strani rijeke Mirne, u izvoru Žive vode i u izvoru Sitnice (Velkovrh, 1971; Bole i Velkovrh, 1986; Radja, 2001).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Gastropoda - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Littorinimorpha - Porodica
Hydrobiidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Bank, R. A.; Neubert, E. (2017). Checklist of the land and freshwater Gastropoda of Europe. Last update: July 16th, 2017.
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Mirna mud snail - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
Bole, J. & Velkovrh, F., 1986: Mollusca from continental subterranean aquatic habitats – u: Botosaneanu, L.: Stygofauna mundi. Leiden, E. J. Brill/Dr. W. Backhuys, 177–208.
Rađa, T., 2001: Mollusca Gastropoda. In: Gottstein-Matocec, S., (ur.), Bakran-Petricioli, T., Bedek, J., Bukovec, D., Buzjak, S., Franicevic, M., Jalzic, B., Kerovec, M., Kletecki, E., Kralj, J., Kruzic, P., Kucinic, M., Kuhta, M., Matocec, N., Ozimec. R., Rađa, T., Stamol, V., Ternej, I., Tvrtkovic, N., 2001: Croatia. In: Juberthie, C. & V. Decu (ur.) Enciclopaedia Biospeologica. III. Société de Biospéologie, 2247–2248.
Velkovrh, F., 1971: Eine neue Unterirdische Hydrobiide aus west – Istrien (Gastropoda, Prosobranchia). Biološki vestnik, 19, 159–166.