CRVENI POPIS
Natrag
Srednja haufenija (Hauffenia media) (FOTO: R. OZIMEC i R. SLAPNIK)
⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
srednja haufenija
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001091
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Slapnik, R. (2009): Hauffenia media Bole, 1961 (HRCP001091). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1091. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Rajko Slapnik
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.3 Turistička i rekreacijska područja, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.4 Smeće i kruti otpad - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Špilja Vrlovka, jedino nalazište u Hrvatskoj te ujedno i tipsko nalazište, turistički je uređena špilja u kojoj su izvršeni brojni tehnički zahvati, čime se bitno utjecalo na špiljska staništa. Posebice je negativan učinak betonizacije cijele staze,nekadašnjeg vodotoka, tako da danas voda teče uz stazu (DT 1.3). Budući da se špilja nalazi u neposrednoj blizini naselja Kamanje i rijeke Kupe, prisutne su promjene režima podzemnih voda zbog hidrotehničkih zahvata, posebice crpljenja pitke vode te onečišćenje podzemnih voda komunalnim otpadnim vodama i krutim i tekućim komunalnim otpadom zbog divljih odlagališta (DT 7.2; DT 9.1; DT 9.4). Negativni učinci (S): Degradacija podzemnog ekološkog sustava/podzemnih staništa zbog promjene režima podzemnih voda i oborina (S 1.2). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Tipsko i jedino poznato nalazište u Hrvatskoj, špilja Vrlovka, geomorfološki je spomenik prirode od 1962. godine i njome upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije (Zwicker i sur., 2008). - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 3.4 Ex-situ očuvanje, 5.4. Usklađenost i provedba - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Iako je špilja zaštićena postavljenim sigurnosnim ulaznim vratima, potrebno ih je popraviti (CA 2.1), kao i obavezno osigurati provedbu uvjeta i mjera zaštite uvrštenih službenim Pravilnikom o unutarnjem redu špilje Vrlovke (Članak 134. do 145. ZZP-a) u Ugovor o koncesiji te nadzirati koncesionarevu provedbu (CA 5.4). Treba pratiti status staništa (količinu i kvalitetu vode) (CA 2.1) uz menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti te uz ex-situ pohranu u banku gena (CA 3.4). - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Treba pratiti status staništa (količinu i kvalitetu vode) (CA 2.1) uz menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti te uz ex-situ pohranu u banku gena (CA 3.4).
- Biologija vrste
- Opis
Glatka, jako čvrsta kućica visoka 1,0–1,2 mm i široka 1,7–1,9 mm ima tri umjereno ispupčena zavoja. Pupak je široko otvoren i zauzima 1/4 promjera kućice. Poklopac ima tri zavoja umjerenog rasta. Škrge se sastoje od osam lamela, a škržno osjetilo (osfradij) je veliko. Oči su pigmentirane, dok je tijelo bez pigmenta. Obitava na stijenkama špiljskih vodenih staništa, gdje struže detritus. - Staništa
H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa - Obrazloženje (staništa i ekologija)
- - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Stenoendem je sjevernodinarske biogeografske regije koji naseljava jugoistočnu Sloveniju i zapadnu Hrvatsku (Bole, 1961, 1993; Bole i Velkovrh, 1986; Radja, 2001). U Hrvatskoj je pronađena samo na jednom lokalitetu, u špilji Vrlovki nedaleko od Kamanja kod grada Ozlja na području Karlovačke županije, odakle je opisana (Bole, 1961). - Nacionalna rasprostranjenost
U Hrvatskoj je pronađena samo na jednom lokalitetu, u špilji Vrlovki nedaleko od Kamanja kod grada Ozlja na području Karlovačke županije, odakle je opisana (Bole, 1961).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Gastropoda - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Littorinimorpha - Porodica
Hydrobiidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Bank, R. A.; Neubert, E. (2017). Checklist of the land and freshwater Gastropoda of Europe. Last update: July 16th, 2017.
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Medium haufene - Locus typicus
Špilja Vrlovka
- Bibliografija
-
Bole, J., 1961: Nove hidrobide (Gastropoda) iz podzemeljskih voda zahodnega Balkana. Biol. vestn., 9, 59–69.
Bole, J. & Velkovrh, F., 1986: Mollusca from continental subterranean aquatic habitats – u: Botosaneanu, L.: Stygofauna mundi. Leiden, E. J. Brill/Dr. W. Backhuys, 177–208.
Rađa, T., 2001: Mollusca Gastropoda. In: Gottstein-Matocec, S., (ur.), Bakran-Petricioli, T., Bedek, J., Bukovec, D., Buzjak, S., Franicevic, M., Jalzic, B., Kerovec, M., Kletecki, E., Kralj, J., Kruzic, P., Kucinic, M., Kuhta, M., Matocec, N., Ozimec. R., Rađa, T., Stamol, V., Ternej, I., Tvrtkovic, N., 2001: Croatia. In: Juberthie, C. & V. Decu (ur.) Enciclopaedia Biospeologica. III. Société de Biospéologie, 2247–2248.
Zwicker, G., Žeger Pleše, I., Zupan, I., 2008: Zaštićena geobaština Republike Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, pp. 80