CRVENI POPIS
Natrag
Mljetski mrežac (Gyralina mljetica) (PREMA: PINTÉR ET RIEDEL, 1973)
⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
mljetski mrežac
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001086
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii); D)
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Štamol, V. (2009): Gyralina mljetica (L.Pintér & A.Riedel, 1973) (HRCP001086). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1086. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Vesna Štamol
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 9.4 Smeće i kruti otpad - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Vrsta je do sada sigurno poznata samo s dva nalazišta na otoku Mljetu, gdje je nađena u vrlo malo primjeraka (Pintér i Riedel, 1973). Tijekom autoričinih istraživanja u 1995. godini, te istraživanja Hrvatskog biospeleološkog društva provedenih u zadnjih 10 godina na Mljetu, ova svojta nije nađena. Sve to vjerojatno ukazuje na malobrojnost populacija. Jedno nalazište nalazi se u samom naselju, te je uz njega planirana izgradnja ceste (DT 4.1.), dok je drugo u blizini naseljenog mjesta pa je moguće zagađenje i zatrpavanje lokaliteta otpadom (DT 9.4) ili uništavanje građevinskim radovima (DT 1.1; 1.3). Na opstanak populacija i vrste bitno može utjecati i prekomjerno prikupljanje jedinki (DT 5.1). Negativni učinci (S): Potencijalni česti posjeti mogu povećati temperaturu, količinu ugljikova dioksida i vodene pare u zraku te tako stvoriti uvjete za povećano i ubrzano otapanje ugljikova dioksida u vodi i povećati kiselost vode (Faimon i sur., 2006; Sánchez i sur., 1999) koja oštećuje kućice puževa te time dovodi u pitanje opstanak jedinki i populacije (S 1.2). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena svojta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). - Potrebne mjere očuvanja
3.4 Ex-situ očuvanje, 5.4. Usklađenost i provedba - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Potrebno je provoditi zakonsku zaštitu podzemnih staništa i strogo zaštićenih vrsta te kažnjavati odlaganje otpada (CA 5.4). Istraživanjem moguće rasprostranjenosti i praćenjem stanja populacija treba odrediti menadžment vrste, a ex-situ je pohraniti u banku gena (CA 3.4). - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Istraživanjem moguće rasprostranjenosti i praćenjem stanja populacija treba odrediti menadžment vrste, a ex-situ je pohraniti u banku gena (CA 3.4).
- Biologija vrste
- Opis
Mala, čvrsta, neprozirna, glatka, sjajna, bjelkasta kućica je izrazito spljoštena. Zadnji zavoj je nešto više od 1,5 puta širi od predzadnjeg zavoja, a na rubu nema naznake grebena. Ušće je gotovo okruglo, bez nabora i izbočina. Usni rub je oštar, nije savijen prema na- zad, a njegov je donji rub jako kutno savijen. Pupak je širok, otvoren, zauzima ¼ širine kućice (Pintér i Riedel, 1973). Kućice su visoke 2,3 mm, a široke 5 mm (Pintér i Riedel, 1973). Biologija vrste je nepoznata. - Staništa
H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Mikrostaništa su nepoznata. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Predstavnik južnodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije i otoka Mljeta. Poznat samo za dva nalazišta na otoku Mljetu (Pintér i Riedel, 1973; Reischütz i Reischütz, 2000; Štamol, 1995). - Nacionalna rasprostranjenost
Stenoendem Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije i otoka Mljeta. Poznat samo za dva nalazišta na otoku Mljetu (Pintér i Riedel, 1973; Reischütz i Reischütz, 2000; Štamol, 1995).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Gastropoda - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Stylommatophora - Porodica
Pristilomatidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Bank, R. A.; Neubert, E. (2017). Checklist of the land and freshwater Gastropoda of Europe. Last update: July 16th, 2017.
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Mljet net snail - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
Faimon, J., Štelc, J., Sas, D., 2006: Anthropogenic CO2-flux into cave atmosphere and its environmental impact: A case study in the Císarˇská Cave (Moravian Karst, Czech Republic). Science of the total environment, 369 (1–3), 231–245.
Pintér, L., Riedel, A., 1973: Zwei neue Zonitiden (Gastropoda) aus Dalmatien. Bull. Acad. Pol. Sci., Sér. Sci. Biol, Cl. Ii, 21 (4), 271–273.
Reischütz, A., Reischütz, P. L., 2000: Ein Beitrag zur Kenntnis Der Molluskenfauna der Insel Mljet (Dalmatien, Kroatien). Nachrichtenbl. Ersten Vorarlberger Malak. Ges., 8, 60–65.
Sánchez-Moral, S., Soler, V., Cañaveras, J. C., Sanz-Rubio, E., Van Grieken, R., Gysels, K., 1999: Inorganic deterioration affecting the Altamira Cave, N Spain: quantitative approach to wall-corrosion (solution etching) processes induced by visitors. The Science Of The Total Environment, 243/244, 67–84.
Štamol, V., 1995: Istraženost i osobitosti faune kopnenih puževa (Mollusca: gastropoda terrestria) otoka Mljeta – u: Durbešić, P., Benović, A. (ur.): Zbornik priopćenja sa Simpozija »Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta« održanog u Pomeni, otok Mljet, 4.–10. 9. 1995., Hrvatsko ekološko društvo, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Mljet, Ekološke monografije, 6, 385–397.