CRVENI POPIS
Natrag
Folkija (Folkia sp.) (FOTO: R. OZIMEC)
mosorska folkija
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001085
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Ozimec, R. (2009): Folkia boudewijni Deeleman-Reinhold, 1993 (HRCP001085). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1085. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Roman Ozimec
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.2 Komercijalna i industrijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 6.1 Rekreacijske aktivnosti - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Mosorska folkija je grabežljivac sa samog vrha hranidbene piramide te svaki poremećaj staništa i populacija ostalih špiljskih organizama kojima se hrani ugrožava njen opstanak, što je zbog iznimno ograničene rasprostranjenosti i vrlo malih populacija čini vrlo ranjivom vrstom. Jedino je poznato nalazište tipski lokalitet na području Dugopolja, u čijoj su okolici u posljednje vrijeme izvršeni brojni građevinski zahvati i izgradnja poslovne i industrijske infrastrukture (DT 1.2), tako da je prisutna i izgradnja pristupnih putova i prometnica (DT 4.1). Jedino se nalazište, Balićeva špilja, vrlo često posjećuje i koristi bez ikakvog nadzora. (DT 6.1). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima podzemnih voda i oborina, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove staništa (S 1.2). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 3.1. Upravljanje vrstom, 3.4 Ex-situ očuvanje, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.4. Usklađenost i provedba - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Treba uspostaviti monitoring za praćenje statusa staništa (CA 2.1; 5.4) i populacija uz dodatnu ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.1; 3.4). Edukativnim i promotivnim programima valja podići svijest o ugroženosti vrste, stoga je potrebno postaviti edukativno-informativnu tablu kod tipskog nalazišta, uvesti u sustave osnovnog obrazovanja obvezatne programe o važnim i ugroženim zavičajnim svojtama i načinima njihove zaštite (CA 4.1), u jedinicama uprave i nevladinim udrugama organizirati tečajeve i radionice o zaštiti svojte (CA 4.2) te u državnim, privatnim i lokalnim medijima informirati o potrebi i načinima zaštite svojte (CA 4.3). Treba osigurati i nadzirati provedbu zakonske regulative o ilegalnim posjetima i divljem odlaganju otpada s visokim kaznama (CA 5.4). - Potrebna istraživanja
4.1 Drugo - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Treba osigurati i nadzirati provedbu zakonske regulative o ilegalnim posjetima i divljem odlaganju otpada s visokim kaznama (CA 5.4).
- Biologija vrste
- Opis
Mosorska folkija je srednje veliki pauk šesterookac čija dužina tijela doseže 5,6 mm, širina tijela do 2 mm, dok su noge dužine do 11 mm (Deeleman-Reinhold, 1993). Prosoma je bez pigmenta, narančaste boje kao i čeljusne nožice (pedipalpi) te kliješta (chelicera). Opistosoma je bijeložućkaste boje i bogato obrasla dlačicama (chetae) i sa sklerotiziranim trahejama. Noge su bogato obrasle trnovima (spina). Potpuno je slijepa, bez ikakvih ostataka očiju na prosomi. Mosorska folkija je vrlo rijetka vrsta (Deeleman-Reinhold, 1993), grabežljivac koji se hrani skokunima (Colembolla), dvorepcima (Diplura) i kopnenim jednakonožnim rakovima (Isopoda terrestria), ali vjerojatno i drugim paucima (Araneae) i grinjama (Acari) te ostalim beskralješnjacima, koji nastanjuju špiljska staništa na području Mosora. - Staništa
H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima - Obrazloženje (staništa i ekologija)
- - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Mosorska folkija je pripadnik srednjodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske, Splitsko-dalmatinske županije, Dalmatinske zagore, općine Dugopolje i planine Mosora. Poznata je isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, Balićeve špilje kod Dugopolja u zaleđu Splita odnosno s južnih padina planine Mosor, odakle je opisana na temelju samo jednog mužjaka (Deeleman-Reinhold, 1993; Bedek i sur., 2006). Nakon opisa, vrsta više nije nađena na tipskom nalazištu, kao ni u drugim špiljama na području Mosora. - Nacionalna rasprostranjenost
Stenoendem Hrvatske, Splitsko-dalmatinske županije, Dalmatinske zagore, općine Dugopolje i planine Mosora. Poznata je isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, Balićeve špilje kod Dugopolja u zaleđu Splita odnosno s južnih padina planine Mosor, odakle je opisana na temelju samo jednog mužjaka (Deeleman-Reinhold, 1993; Bedek i sur., 2006). Nakon opisa, vrsta više nije nađena na tipskom nalazištu, kao ni u drugim špiljama na području Mosora.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
undefined - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Araneae - Porodica
Dysderidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Mosor folkia - Locus typicus
Balića špilja
- Bibliografija
- Deeleman-Reinhold, C. L., 1993: The genus Rhode and the harpacteine genera Stalagtia, Folkia, Minotauria and Kaemis (Araneae, Dysderidae) of Yugoslavia and Crete, with remarks on the genus Harpactea. Rev. Arachn., 10 (6), 105–135.