CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Absolonova pijavica (Dina absoloni) (FOTO: J. BEDEK)

Absolonova pijavica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001081

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jalžić, B., Bedek, J. (2009): Dina absoloni Johansson, 1913 (HRCP001081). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1081. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Branko Jalžić
    Jana Bedek
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Budući da je absolonova pijavica predator, bilo kakve promjene u strukturi prehrambene piramide mogu vrlo negativno utjecati na njezin opstanak. Stanovnik je vodenog medija, koji je vrlo osjetljiv na promjene, pa je samim time i fauna vrlo ugrožena. Planira se turističko uređenje Špilje za Gromačkom vlakom, te stoga opsežni građevinski zahvati u špilji (DT 1.3). Postoji opasnost od posljedica gradnje pristupnih putova i prometnica budući da je predviđena gradnja pristupne ceste do Špilje za Gromačkom vlakom te parkirališta (DT 4.1).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Špilja za Gromačkom vlakom je geomorfološki spomenik prirode od 1986. godine i njome upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije (Zwicker i sur., 2008).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 5.1. Legislativa, 5.4. Usklađenost i provedba
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Špilja za Gromačkom vlakom je objekt osobitih bioloških, estetskih, geomorfoloških i arheoloških vrijednosti, pa bi proglašenje špilje lokalitetom visokog stupnja zaštite, kao što je biospeleološki spomenik prirode ili strogi prirodni rezervat, pridonijelo i uspješnijoj zaštiti ove vrste (CA 1.1). U slučaju turističkog uređenja i korištenja, potrebno je osigurati provedbu uvjeta i mjera zaštite uvrštenih službenim Pravilnikom o unutarnjem redu Špilje za Gromačkom vlakom (Članak 134. do 145. ZZP-a) u Ugovor o koncesiji te nadzirati koncesionarevu provedbu (CA 5.4). Šire područje Špilje za Gromačkom vlakom treba zaštititi službenim Prostornim planovima (CA 5.1). Treba pratiti stanje staništa, posebice količinu i kvalitetu vode (CA 2.1), pratiti status populacije (procjena gustoće) te istraživati moguću širu rasprostranjenost.
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Treba pratiti stanje staništa, posebice količinu i kvalitetu vode (CA 2.1), pratiti status populacije (procjena gustoće) te istraživati moguću širu rasprostranjenost.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Do 40 mm duga, plosnata pijavica, bez očiju i kožnog pigmenta, mliječnobijela ili ružičasta zbog boje krvi. Prednja joj je prianjalka u usporedbi sa srodnim vrstama malo proširena. Između spolnih otvora su tri prstena, a jajne vrećice dosežu unazad u XVIII. ili XIX. kolutić. Vjerojatno se hrani beskralješnjacima, ponajprije različitim ličinkama i račićima te guta čitav plijen (Sket, 2003).
  • Staništa
    H.1.3.2.2. Kamenice, H.1.3.2.3. Lokve, H.3.2.1.1. Freatička zona
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Slatka špiljska voda, među šljunkom, vjerojatno je stanovnik pukotinskih sustava (Sket, 2003). Jednokratno izmjerena temperatura vode je 10,9 °C, međutim vjerojatno živi u vodama s većim temperaturnim rasponom (opažanja autora).
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Endem južnodinarske biogeografske regije, opisana s Popovog polja u Hercegovini te je tamo utvrđena na još nekoliko lokaliteta. Rasprostranjena je i u Crnoj Gori i Kosovu (Sket, 1986). U Hrvatskoj je sa sigurnošću utvrđena jedino u Špilji za Gromačkom vlakom u okolici Dubrovnika (Ozimec, 2005).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U Hrvatskoj je sa sigurnošću utvrđena jedino u Špilji za Gromačkom vlakom u okolici Dubrovnika (Ozimec, 2005).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Clitellata
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Arhynchobdellida
  • Porodica
    Erpobdellidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Absolon's leech
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Ozimec, R., 2005b: Stopama gromačkog pračovjeka – Život u podzemlju dubrovačkoga krša. Katalog izložbe. Grad Dubrovnik – Upravni odjel za zaštitu okoliša i prostorno uređenje i Hrvatsko biospeleološko društvo, 1–36.
    Sket, B., 1986: Isopoda: Sphaeromatidae - u: Botosaneanu, L. (ur.): Stygofauna Mundi, E. J. Brill/Dr. W. Backhuys, 423–427.
    Sket, B., 2003: Životinjski svijet Vjetrenice. - u: Lučić, I.: Vjetrenica – pogled u dušu Zemlje. 147–202.
    Zwicker, G., Žeger Pleše, I., Zupan, I., 2008: Zaštićena geobaština Republike Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, pp. 80