CRVENI POPIS
Natrag
Dinarski špiljski školjkaš (Congeria kusceri) (FOTO: H. BILANDŽIJA)
dinarski špiljski školjkaš
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001072
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A2ac+3c)
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Jalžić, B., Bilandžija, H. (2009): Congeria kusceri Bole, 1962 (HRCP001072). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1072. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Branko Jalžić
Helena Bilandžija
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Osjetljiva - VU A2ac ver 3.1 (Bilandzija, H. 2011) - Europska procjena
Osjetljiva - VU A2ac ver 3.1 (Bilandzija, H. 2011) - Mediteranska procjena
Osjetljiva - VU A2ac ver 3.1 (Bilandzija, H. 2011) - IUCN razlog promjene
Znanje - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.1 Stambena i urbana područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.2 Industrijske i vojne otpadne tekućine, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva, 9.4 Smeće i kruti otpad - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Nedavnim je istraživanjima provedenima 2008. godine utvrđeno da su špiljski školjkaši nestali sa svih lokaliteta osim sa njih tri. Jami u Predolcu prijeti fizička devastacija zbog gradnje obilaznice oko Metkovića (DT 4.1), a ugrožavaju je i intenzivna urbanizacija u neposrednoj blizini (DT 1.1) te onečišćenje podzemne vode krutim otpadom i otpadnim vodama iz industrije i domaćinstava (DT 9.1, 9.2, 9.4). Podzemne vode u lokalitetu blizu Baćinskih jezera dreniraju se iz polja Rastoke i Jezero koja su intenzivno meliorirana i poljoprivredno obrađivana. Promjene režima podzemnih voda (skretanjem podzemnih tokova i promjenom razina podzemnih voda) ili njihove kvalitete (onečišćenjem komunalnim vodama, uporabom pesticida i umjetnih gnojiva) mogle bi nepovratno oštetiti ovu populaciju (DT 7.2, 9.1, 9.3). Populacija u Markovom ponoru u Lici pretrpjela je znatne promjene pri gradnji HE Senj i daljnjim njenim radom (DT 7.2). Bilo kakvi naredni hidrotehnički zahvati, npr. izgradnja HE Kosinj, mogli bi dovesti do daljnje redukcije ili čak potpunog uništenja ove izolirane populacije. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Špiljska staništa i podzemna fauna strogo su zaštićeni prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Špiljski školjkaš se nalazi i na dodacima II i IV Direktive o staništima, odnosno zbog zaštite ove vrste, nužno je određivanje Posebnih područja zaštite (SAC) kao dijela ekološke mreže NATURA 2000. - Potrebne mjere očuvanja
1.2. Zaštita resursa i staništa, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.1. Povezana poduzeća i životne alternative, 6.2. Zamjena - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Potrebno je poboljšati provedbu i nadzor mjera i uvjeta zaštite prirode uvrštenih u prostorne planove županija na kojima se nalaze nalazišta dinarskog špiljskog školjkaša (CA 5.4). Promijeniti trasu obilaznice oko Metkovića kako bi se očuvala Jama kod Predolca te spriječiti daljnje hidrotehničke zahvate u slijevnom području Markovog ponora (CA 1.2). Poticati i subvencionirati ekološku poljoprivredu u slijevnim područjima lokaliteta, posebice u poljima Rastoke i Jezero (CA 6.1, 6.2). Provesti detaljna istraživanja areala, biologije i ekologije vrste uz trajni monitoring koji bi uključivao stalno praćenje kvalitete i razine podzemnih voda te stanje populacija. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Provesti detaljna istraživanja areala, biologije i ekologije vrste uz trajni monitoring koji bi uključivao stalno praćenje kvalitete i razine podzemnih voda te stanje populacija.
- Biologija vrste
- Opis
Školjkaš s ljušturom veličine do 20 mm. Ljuštura je ovalna, prednjim krajem izdužena u trokutasto ušiljen i zakrivljen vrh. Obje su ljušture jako ispupčene i zaobljene te bez grebena. Tkivo i ljušture su depigmentirani, statocisti i receptori za svjetlo reducirani. Žive pojedinačno ili u skupinama pričvršćeni bisusnim nitima na stijene podzemnih kanala. Hrane se sitnim organskim česticama do kojih dolaze filtriranjem vode. Jedinke su razdvojenog spola, a oplodnja je unutarnja. Ženke čuvaju oplođena jajašca među škrgama dok se ne razvije veliger ličinka koja se nakon kratke planktonske faze učvršćuje na podlozi ili se pak mali školjkaši oslobađaju direktno sa škrga. Jedini je poznati stigobiontni školjkaš na svijetu (Morton, 1998). - Staništa
H.1.3.1.2. Endogene podzemne rijeke, H.1.3.1.3. Egzogene podzemne rijeke, H.1.3.2.1. Podzemna jezera - Obrazloženje (staništa i ekologija)
NKS H.1.3. Vodena (slatkovodna) krška špiljska staništa. Podzemni prostori, većim dijelom trajno potopljeni, dok je dio periodički izvan vode, ali uz obaveznu visoku vlažnost zraka. Vode sezonski imaju vrlo snažan tok (NKS H.1.3.1.2., H.1.3.1.3.) koji im slabi, pa neko vrijeme mogu biti i stajaćice (NKS H.1.3.2.1.). Temperatura podzemnih voda u kojima obitavaju kreće se od 4 do 19 °C (Jalžić, 2001). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Endem Dinarida, proširen na svima trima biogeografskim regijama, na području Slovenije, Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Populacije u Hrvatskoj pripadaju Jadranskom slijevu, a areal im je izrazito disjunktan. Većina lokaliteta nalazi se u slijevu Neretve u Dalmaciji, dok se Markov ponor u koji ponire rijeka Lika nalazi u podnožju sjevernog Velebita (Jalžić, 1998; 2001). - Nacionalna rasprostranjenost
Populacije u Hrvatskoj pripadaju Jadranskom slijevu, a areal im je izrazito disjunktan. Većina lokaliteta nalazi se u slijevu Neretve u Dalmaciji, dok se Markov ponor u koji ponire rijeka Lika nalazi u podnožju sjevernog Velebita (Jalžić, 1998; 2001).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Bivalvia - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Myida - Porodica
Dreissenidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Huber, M. (2010). Compendium of bivalves. A full-color guide to 3,300 of the world's marine bivalves. A status on Bivalvia after 250 years of research. Hackenheim: ConchBooks. 901 pp., 1 CD-ROM.
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Dinaric cave clam - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
Jalžić, B., 1998: The stygobiont Bivalve Congeria kusceri Bole, 1962. (Bivalvia, Dreissenidae) in Croatia. Natura Croatica, 7 (4), 341–347.
Morton, B., Velkovrh, F. & Sket, B., 1998: Biology and anatomy of the »living fossil« Congeria kusceri (Bivalvia: Dreissenidae) from subterranean rivers and caves in the Dinaric karst of former Yugoslavia., J. Zool., 245 (2): 147–174.