CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Orjenski lažištipavčić (Chthonius exarmatus) (FOTO: R. OZIMEC)

orjenski lažištipavčić

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001069

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ozimec, R. (2009): Chthonius exarmatus Beier, 1939 (HRCP001069). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1069. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Roman Ozimec
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Znanje
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Orjenski lažištipavčić je grabežljivac sa samog vrha hranidbene piramide te svaki poremećaj staništa i populacija ostalih špiljskih organizama kojima se hrani ugrožava njegov opstanak, što ga zbog ograničene rasprostranjenosti čini vrlo ranjivom vrstom. U njegovu jedinom nalazištu u Hrvatskoj, Špilji za Gromačkom vlakom, očekuje se razvoj turizma i rekreativnih sadržaja budući da je u planu turističko uređenje špilje, pri čemu je elaborat za turističko uređenje već izrađen (DT 1.3). Opasnost od posljedica gradnje pristupnih putova i prometnica, budući da je predviđena gradnja pristupne ceste do Špilje za Gromačkom vlakom te parkirališta (DT 4.1). Prekomjerno i nestručno sakupljanje životinja u kolekcionarske i znanstvene svrhe (DT 5.1). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima podzemnih voda i oborina te pojave požara, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove podzemnih staništa (S 1.2).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Špilja za Gromačkom vlakom je geomorfološki spomenik prirode od 1986. godine i njome upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije (Zwicker i sur., 2008).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 3.4 Ex-situ očuvanje, 5.4. Usklađenost i provedba
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Špilja Gromača je objekt osobitih bioloških, estetskih, geomorfoloških i arheoloških vrijednosti, pa bi proglašenje špilje lokalitetom visokog stupnja zaštite kao što je strogi prirodni rezervat pridonijelo i uspješnijoj zaštiti ove vrste (CA 1.1). U slučaju turističkog uređenja i korištenja treba osigurati provedbu uvjeta i mjera zaštite uvrštenih službenim Pravilnikom o unutarnjem redu Špilje za Gromačkom vlakom (Članak 134. do 145. ZZP-a) u Ugovor o koncesiji te nadzirati koncesionarevu provedbu (CA 5.4). Treba pratiti stanje staništa (CA 2.1), uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti uz ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4).
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Treba pratiti stanje staništa (CA 2.1), uspostaviti menadžment vrste kroz monitoring populacija i istraživanje moguće šire rasprostranjenosti uz ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4).
  • Biologija vrste
  • Opis
    Tijelo je dugo 2,5 mm, bez pigmenta, svijetlocrvenkaste boje glavopršnjaka (cephalothorax) i čeljusnih nožica (pedipalp), bogato obraslo dlačicama (chetae), s izduženim osjetilnim dlakama (trichobotria). Potpuno je slijep, bez ikakvih ostataka očiju na glavopršnjaku. Čeljusne nožice dugačke su do 4 mm, a prsti s vrlo reduciranim brojem zubića i karakteristično izrazito svinuti. Orjenski lažištipavčić obitava ispod kamenja i u pukotinama kopnenih špiljskih staništa odakle izlazi u lov na plijen. Grabežljivac je koji se hrani skokunima (Colembolla) i kopnenim jednakonošcima (Isopoda terrestria), ali i juvenilnim paucima (Araneae), grinjama (Acari) i drugim beskralješnjacima.
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Obitava uz tlo, najčešće ispod kamenja, rijetko u lovu na stijenkama špilje.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Orjenski lažištipavčić pripadnik je južnodinarske biogeografske regije, regije. Usko je proširen na širem području masiva Orjena, odnosno na području zapadne Crne Gore i južne Hrvatske, ali ga možemo očekivati i na dijelu Orjena u Bosni i Hercegovini. Dugo je bio poznat isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, Izeta pećine kod Knezlaza na Krivošijama, dijelu Orjena u Crnoj Gori, odakle je opisan na temelju jedne ženke sakupljene još 1916. godine (Beier, 1939). Opsežnijim biospeleološkim istraživanjem na području grada Dubrovnika vrsta je utvrđena 2003. godine u Špilji za Gromačkom vlakom na području grada Dubrovnika, punih 87 godina nakon otkrića vrste, što je ujedno prvi nalaz za faunu Hrvatske (Ozimec, 2004; 2005).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Opsežnijim biospeleološkim istraživanjem na području grada Dubrovnika vrsta je utvrđena 2003. godine u Špilji za Gromačkom vlakom na području grada Dubrovnika, punih 87 godina nakon otkrića vrste, što je ujedno prvi nalaz za faunu Hrvatske (Ozimec, 2004; 2005).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Arachnida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Pseudoscorpiones
  • Porodica
    Chthoniidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Orjen chthonid
  • Locus typicus
    Izeta pećina
  • Bibliografija
  • Beier, M.,1939: Die Höhlenpseudoscorpione der Balkanhalbinsel. Stud. Allg. Karstf., Biol. Ser. 4, 1–83.
    Ozimec, R., 2004a: List of Croatian pseudoscorpion fauna (Arachnida, Pseudoscorpiones), Nat. Croat., 13 (4), 381–394.
    Ozimec, R., 2005b: Stopama gromačkog pračovjeka – Život u podzemlju dubrovačkoga krša. Katalog izložbe. Grad Dubrovnik – Upravni odjel za zaštitu okoliša i prostorno uređenje i Hrvatsko biospeleološko društvo, 1–36.
    Zwicker, G., Žeger Pleše, I., Zupan, I., 2008: Zaštićena geobaština Republike Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, pp. 80