CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Creska julida (Chersoiulus ciliatus) (FOTO: R. OZIMEC)

creska julida

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001063

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ozimec, R., Dražina, T. (2009): Chersoiulus ciliatus Strasser, 1938 (HRCP001063). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1063. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Roman Ozimec
    Tvrtko Dražina
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Znanje
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 11.1 Pomaci i izmjene staništa, 11.2 Suše, 11.3 Ekstremne temperature
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Vrsta je naknadnim biospeleološkim istraživanjima nađena isključivo u tipskom lokalitetu (Mršić, 1994; leg. i det. R. Ozimec). Creska julida pripada grupi špiljskih organizama niske brojnosti i vrlo ograničene rasprostranjenosti, kojima i najmanji poremećaj biotopa ugrožava opstanak. Jedino je poznato nalazište dobro poznata jama koja se nalazi na otoku Cresu i u kojoj je zbog čestih posjeta izražen negativan učinak na populaciju (DT 6.1). Zbog naglašene higrofilnosti i stenotermnosti, veliki problem predstavlja periodičko isušivanje i zagrijavanje speleoloških objekata zbog induciranog stratigrafskog miješanja zraka, a time i potencijalno smanjenje subpopulacija, što je zbog ograničene rasprostranjenosti čini vrlo ranjivom vrstom (DT 11.1; DT 11.2; DT 11.3). Zbog rijetkosti vrste i veličine opasnost predstavlja i sakupljanje primjeraka domaćih i inozemnih istraživača (DT 5.1). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima oborina te pojave požara, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove podzemnih staništa (S 1.2).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 3.4 Ex-situ očuvanje
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Utvrđeno nalazište jamu Čampari, koja je ujedno tipski lokalitet za pet podzemnih svojti beskralješnjaka (Bedek i sur., 2006), potrebno je dodatno zaštititi kao geomorfološki i biološki spomenik prirode (CA 1.1). Treba uspostaviti monitoring za praćenje statusa staništa (CA 2.1) te populacija, uz dodatnu ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4).
  • Potrebna istraživanja
    3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Treba uspostaviti monitoring za praćenje statusa staništa (CA 2.1) te populacija, uz dodatnu ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4).
  • Biologija vrste
  • Opis
    Creska špiljska julida jedan je od najvećih predstavnika troglobiontne faune beskralješnjaka Hrvatske – mužjaci su dugački 32–35 mm, a ženke mogu narasti i do 50 mm. Tijelo je potpuno bez pigmenta, bijelo. Nemaju ocele. Broj tjelesnih kolutića odraslih jedinki varira između 45 i 49, prosječne širine oko 2 mm. Na rubu svakog kolutića nalaze se busenovi dugačkih tankih dlaka. Kao i većina dvojenoga, creska se julida najvjerojatnije hrani trulom organskom tvari te ima značajnu ulogu na samom dnu hranidbene piramide. Vrsta je izraženo higrofilna i stenotermna.
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Redovito uz organsku tvar, ponajprije biljne ostatke (opažanje autora).
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Creska špiljska julida pripada fauni sjevernodinarske biogeografske regije i endem je jame Čampari, otoka Cresa, Primorsko-goranske županije i Hrvatske. Poznata je isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, Čampari jame na otoku Cresu, odakle je opisana na temelju primjeraka sakupljenih 1936. godine (Strasser, 1938).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Creska špiljska julida endem je jame Čampari, otoka Cresa, Primorsko-goranske županije i Hrvatske. Poznata je isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, Čampari jame na otoku Cresu, odakle je opisana na temelju primjeraka sakupljenih 1936. godine (Strasser, 1938).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Diplopoda
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Julida
  • Porodica
    Julidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Bakran, P.; Bedek, T. J.; Bukovec, D.; Buzjak, S.; Franicevic, M.; Jalzic, B.; Kerovec, M.; Kletecki, E.; Kralj, J.; Kruzic, P.; Kucinic, M.; Kuhta, M.; Matocec, N.; Ozimec, R.; Rada, T.; Stamol, V.; Ternjej, I.; Tvrtkovic, N. (2002). An overview of the cave and interstitial biota of Croatia. Natura Croatica 11 (Suppl). 1: 1-112.
    Ceuca, T. (1992). Quelques aspects sur la faunistique l'écologie et la zoogeographie des diplopodes de la Région Balkanique. Bericht des naturwissenschaftlich-medizinischen Vereins in Innsbruck, Supplementum, 411-429. Innsbruck
    Jeekel, C. A. W. (1971). Nomenclator generum et familiarum Diplopodorum: A list of the genus and family-group names in the Class Diplopoda from the 10th edition of Linnaeus, 1758, to the end of 1957. Monografieen van de Nederlandse Entomologische Vereniging, 5: 1-412. Amsterdam
    Kime, R. D.; Enghoff, H. (2017). Atlas of European millipedes 2: Order Julida (Class Diplopoda). European Journal of Taxonomy. 346: 1–299.
    Strasser, K. (1938). Neue Diplopoden der Insel Cherso. Zoologische Jahrbücher, Abteilung für Systematik, Ökologie und Geographie der Tiere, 71(4-6): 389-407. Jena
    Strasser, K. (1971). Catalogus Faunae jugoslaviae. III/5. Diplopoda. Ljubljana: Academia Scientarum et Artium Slovenica Vol. 3., 3-50. Ljubljana
    Tabacaru, I. (1978). Sur la systématique des Pachyiulinae. Description d'une nouvelle espèce de Geopachyiulus. Travaux de l'Institut de Speologie "Emile Racovitza", 17: 67-80. Bucarest
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Cres julus
  • Locus typicus
    Čampari jama
  • Bibliografija
  • Bedek, J., Gottstein Matočec, S., Jalžić, B., Ozimec, R., Štamol, V. 2006: Katalog tipskih špiljskih lokaliteta faune Hrvatske (Catalogue of Cave Type Localities of Croatian Fauna). Nat. Croat., 15 (Suppl.), 154 pp.
    Mršić, N., 1994: The Diplopoda (Myriapoda) of Croatia. Razprave IV. razr. SAZU, 35 (12), 219–296.
    Strasser, K., 1938: Neue Diplopoden der Insel Cherso. Zool. Jahrbücher, Abt. System. 71, 389–407.