CRVENI POPIS
Natrag
Ješkalovička ahatnica (Cecilioides jeskalovicensis) (Fotografija prema: ABSOLON, 1942)
⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
ješkalovička ahatnica
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001026
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Štamol, V. (2009): Cecilioides jeskalovicensis A.J.Wagner, 1914 (HRCP001026). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1026. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Vesna Štamol
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.3 Turistička i rekreacijska područja, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva, 9.4 Smeće i kruti otpad - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Direktne prijetnje (DT): Jedino sigurno nalazište nalazi se unutar maslinika gdje nekontrolirana gradnja poljoprivrednog objekta može dovesti do uništenja tipskog lokaliteta (DT 1.3). Primjena pesticida i drugih kemijskih sredstava, zagađivanje i/ili zatrpavanje otpadom nalazišta (DT 9.3; 9.4), kao i prekomjerno prikupljanje primjeraka mogu utjecati na opstanak vrste (DT 5.1). Negativni učinci (S): Potencijalni česti posjeti mogu povećati temperaturu, količinu ugljikova dioksida i vodene pare u zraku te tako stvoriti uvjete za povećano i ubrzano otapanje ugljikova dioksida u vodi i povećati kiselost vode (Faimon i sur., 2006; Sánchez i sur., 1999) (S 1.2) koja oštećuje kućice puževa te time dovodi u pitanje opstanak jedinki i populacije. Posjetitelji mogu i nenamjerno izravno, npr. hodanjem, uništiti jedinke (S 2.1). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena svojta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). - Potrebne mjere očuvanja
3.4 Ex-situ očuvanje, 5.1. Legislativa, 5.4. Usklađenost i provedba - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Potrebno je uvrstiti zaštitu vrste i nalazišta u građevinske i urbanističke projekte (CA 5.1). Pri planiranju i izvođenju građevinskih radova prethodnim studijama treba utvrditi lokacije s populacijama i posebnim tehničkim rješenjima omogućiti njihov opstanak (CA 5.4) Istraživanjem moguće rasprostranjenosti i praćenjem stanja populacija treba odrediti menadžment vrste, a ex-situ ju zaštititi pomoću banke gena (CA 3.4). - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Istraživanjem moguće rasprostranjenosti i praćenjem stanja populacija treba odrediti menadžment vrste, a ex-situ ju zaštititi pomoću banke gena (CA 3.4).
- Biologija vrste
- Opis
Srednje velika, krhka, glatka, sjajna i u svježih primjeraka prozirna, žućkastobijela kućica je izrazito uskovretenasta. Ušće je duguljasto i kruškoliko, s oštrim kutom između zida i svoda, bez lamela i izbočina, visoko gotovo jednu trećinu (1/2,7) ukupne visine kućice. Usni rub je oštar, nije savijen prema nazad, vreteno je na bazi koso odrezano. Pupak je zatvoren. Kućice su visoke do 6,6 mm, a široke 2 mm. U odnosu na vrlo sličnu C. spelaea, kućice C. jeskalovicensis su više i relativno uže. - Staništa
H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Može ga se naći na zidovima i tlu. Iako zalazi daleko od ulaza, može se steći dojam da tamo dospijeva kroz pukotine nadsloja podzemnih objekata (usmeno priopćenje B. Jalžić). S obzirom na to da srodnici ove vrste, npr. Cecilioides acicula, žive u tlu, ova pretpostavka ima dobre osnove. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Pripadnik srednjodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske, Splitsko-dalmatinske županije i otoka Brača. Do sada je sa sigurnošću poznat samo iz jame Ješkalovice na otoku Braču. Nalazište kod Dubrovnika je lokacijski nedefinirano, a primjerci su okarakterizirani kao slični onima iz bračke jame (Wagner, 1927), što ne ulijeva povjerenje u nedvojbenu pripadnost ovih primjeraka svojti Cecilioides jeskalovicensis. - Nacionalna rasprostranjenost
Pripadnik srednjodinarske biogeografske regije, stenoendem Hrvatske, Splitsko-dalmatinske županije i otoka Brača. Do sada je sa sigurnošću poznat samo iz jame Ješkalovice na otoku Braču. Nalazište kod Dubrovnika je lokacijski nedefinirano, a primjerci su okarakterizirani kao slični onima iz bračke jame (Wagner, 1927), što ne ulijeva povjerenje u nedvojbenu pripadnost ovih primjeraka svojti Cecilioides jeskalovicensis.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Gastropoda - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Stylommatophora - Porodica
Ferussaciidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Bank, R. A.; Neubert, E. (2017). Checklist of the land and freshwater Gastropoda of Europe. Last update: July 16th, 2017.
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Ješkalovica agate snail - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
Faimon, J., Štelc, J., Sas, D., 2006: Anthropogenic CO2-flux into cave atmosphere and its environmental impact: A case study in the Císaˇrská Cave (Moravian Karst, Czech Republic). Science of the total environment, 369 (1–3), 231–245.
Sánchez-Moral, S., Soler, V., Cañaveras, J. C., Sanz-Rubio, E., Van Grieken, R., Gysels, K., 1999: Inorganic deterioration affecting the Altamira Cave, N Spain: quantitative approach to wall-corrosion (solution etching) processes induced by visitors. The Science of The Total Environment, 243/244, 67–84.
Wagner, A. J., 1927: Studien zur Molluskenfauna der Balkanhalbinsel mit besonderer Berücksichtigung Bulgariens und Thraziens, nebst monographischer
Bearbeitung einzelner Gruppen. Annal. Zool. Mus. Polonici Hist. Nat., 6 (4), 263–399.