CRVENI POPIS
Natrag
Neretvanska ilirska babura (Alpioniscus verhoeffi) (FOTO: J. BEDEK)
neretvanska ilirska babura
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP001023
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))
Datum procjene
01.12.2009.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Bedek, J. (2009): Alpioniscus verhoeffi (Strouhal, 1938) (HRCP001023). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1023. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Jana Bedek
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva, 9.4 Smeće i kruti otpad - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Cijela je dolina Neretve ugrožena zbog intenzivne poljoprivrede te prekomjerne upotrebe umjetnih gnojiva i pesticida (DT 9.3). Dogodit će se velike hidrološke promjene ako se provede projekt »Gornji horizonti« u Bosni i Hercegovini kojim se planira prevođenjevoda iz slijeva rijeke Neretve u slijev rijeke Trebišnjice. Gubitak vode značit će još dublji ulazak mora u deltu Neretve, a posljedice su toga velike i za podzemnu faunu (DT 7.2). Nekontrolirano širenje i razvoj okolnih mjesta, pri čemu se vrlo često speleološki objekti koriste za odlaganje građevinskog otpada (DT 1.1); razvoj turizma i rekreativnih sadržaja koji mogu rezultirati neadekvatnim turističkim uređenjima speleoloških objekata te drugih neprimjerenih turističkih sadržaja (DT 1.3). Nadalje, podzemlje je ugroženo nepostojanjem kanalizacijskog sustava te speleološki objekti vrlo često služe umjesto septičkih jama za direktan odvod kanalizacije (DT 9.1). Problem su za podzemlje vrlo često i divlji deponiji koji se nerijetko nalaze u speleološkim objektima (DT 9.4). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.2. Zamjena - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Potrebno je poticati razvoj ekološke poljoprivrede (CA 6.2), ukloniti sve divlje deponije, izgraditi kanalizacijski sustav te onemogućiti daljnja zagađenja podzemnih voda (CA 2.3). Provoditi zakonsku regulativu o divljem odlaganju otpada s visokim kaznama (CA 5.4), pratiti kvalitetu staništa (CA 2.1) i statusa populacije (procjena gustoće) te istraživati moguću širu rasprostranjenost. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebno je istraživati moguću širu rasprostranjenost.
- Biologija vrste
- Opis
Posve bezbojna i slijepa, 5–9 mm duga babura. Tjelesno pokrilje (tegument) nema posebnih izbočenja. Od srodnih se vrsta primarno razlikuje po sekundarnim spolnim oznakama kod mužjaka. Postrane krpe (epimere) na zatku nisu razvijene, začani privjesci (uropodi) strše iza tijela (Strouhal, 1938). Biologija vrste slabo je poznata, najvjerojatnije se hrani mrtvom organskom tvari te bakterijama i gljivicama koje se razvijaju na organskoj tvari. Ovisna o visokoj relativnoj vlazi zraka. - Staništa
H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Podzemna kopnena staništa, preferira vlažna područja i područja s većom količinom detritusa. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Pripadnik južnodinarske biogeografske regije, stenoendem područja donje Neretve, vjerojatno i Hrvatske i BiH. Vrsta je opisana iz nepoznate špilje u dolini Neretve (Narenta-Grotten, Dalmatien) (Strouhal, 1938), međutim, zapravo, nije poznato nalazi li se taj lokalitet u Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini. Istraživanjima djelatnika Hrvatskog prirodoslovnog muzeja vrsta je ponovo utvrđena te je jedini siguran nalaz utvrđen u Požarovoj jami kod Desne u dolini Neretve (Bedek, u tisku). - Nacionalna rasprostranjenost
Pripadnik južnodinarske biogeografske regije, stenoendem područja donje Neretve, vjerojatno i Hrvatske i BiH. Vrsta je opisana iz nepoznate špilje u dolini Neretve (Narenta-Grotten, Dalmatien) (Strouhal, 1938), međutim, zapravo, nije poznato nalazi li se taj lokalitet u Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini. Istraživanjima djelatnika Hrvatskog prirodoslovnog muzeja vrsta je ponovo utvrđena te je jedini siguran nalaz utvrđen u Požarovoj jami kod Desne u dolini Neretve (Bedek, u tisku).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Malacostraca - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Isopoda - Porodica
Trichoniscidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Bedek, J.; Taiti, S.; Gottstein, S. (2011). Catalogue and atlas of cave-dwelling terrestrial isopods (Crustacea: Oniscidea) from Croatia. Natura Croatica. 20, 236-354.
Schmalfuss, H. (2003). World catalog of terrestrial isopods (Isopoda: Oniscidea). Stuttgarter Beiträge zur Naturkunde. Serie A, 654: 1-341.
Schotte, M.; Kensley, B. F.; Shilling, S. (1995 onwards). World list of Marine, Freshwater and Terrestrial Crustacea Isopoda. National Museum of Natural History Smithsonian Institution: Washington D.C., USA - no longer online. [website archived on 2018-01-25].
Strouhal, H. (1938) Asseln aus Balkanhohlen. Zoologischer Anzeiger 124:269-281.
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Neretva Illyrian woodlouse - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
Bedek, J. in press: Catalogue of fauna with an atlas of cave terrestrial isopods (Crustacea: Oniscidea) in Croatia. Nat. Croat., 19 (1).
Strouhal, H., 1938: Asseln aus Balkanhöhlen (16. Beitrag zur Isopodenfauna des Balkans.). Zool. Anz., 124, 269–281.