CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Trebinjski špiljski pasjak (Aegopis spelaeus) (FOTO: B. JALŽIĆ)

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

trebinjski špiljski pasjak

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001022

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Štamol, V. (2009): Aegopis spelaeus A.J.Wagner, 1914 (HRCP001022). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1022. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Vesna Štamol
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    -
  • Europska procjena
    -
  • Mediteranska procjena
    -
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.3 Turistička i rekreacijska područja, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Trebinjski špiljski pasjak je do sada u Hrvatskoj nađen samo u jednom speleološkom objektu, Špilji za Gromačkom vlakom, za koju se predviđa gradnja pristupne ceste i turističko uređenje. Predstoje opsežni građevni zahvati u špilji radi planiranog turističkog uređenja (DT 1.3). Zbog rijetkosti i endemičnosti trebinjski špiljski pasjak je česti cilj, a zbog veličine i lako ostvariv cilj kolekcionara, pa je ugrožen i sakupljanjem (DT 5.1). Negativni učinci (S): Potencijalni česti posjeti mogu povećati temperaturu, količinu ugljikova dioksida i vodene pare u zraku te tako stvoriti uvjete za povećano i ubrzano otapanje ugljikova dioksida u vodi i povećati kiselost vode (Faimon i sur., 2006; Sánchez i sur., 1999) koja oštećuje kućice puževa te time dovodi u pitanje opstanak jedinki i populacije (S 1.2). Posjetima i građevinskim radovima mogu se uništiti jedinke nenamjerno, npr. gaženjem (S 2.1).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena svojta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    3.2 Oporavak vrste, 5.4. Usklađenost i provedba
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Potrebno je osigurati provedbu uvjeta i mjera zaštite uvrštenih službenim Pravilnikom o unutarnjem redu Špilje za Gromačkom vlakom (članak 134. do 145. ZZP-a) u Ugovor o koncesiji te nadzirati koncesionarevu provedbu (CA 5.4). Zbog veličine trebinjskog špiljskog pasjaka moguće je prije izvođenja planiranih građevinskih radova zaštiti populaciju od fizičkog uništenja preseljenjem u zaštićeno stanište u objektu (CA 3.2). Istraživanjem moguće rasprostranjenosti i praćenjem stanja populacija treba odrediti menadžment vrste.
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Istraživanjem moguće rasprostranjenosti i praćenjem stanja populacija treba odrediti menadžment vrste.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Velika spljoštena kućica je sjajna, prozirna, bezbojna do žućkastobijela. Na gornjoj strani kućice je slaba, ali vidljiva mrežasta struktura nastala križanjem spiralnih i radijalnih crta koja nestaje samo na zadnjem zavoju, dok je donja strana kućice glatka i sjajna. Zadnji zavoj je jedva 1,5 puta širi od predzadnjeg. Greben je na početku zadnjeg zavoja oštar, a prema ušću sve tuplji. Ušće je šire nego više, bez lamela i izbočina. Usni rub je oštar i nije savijen prema nazad. Pupak je otvoren i zauzima 1/6 širine kućice. Trebinjski špiljski pasjak je najveći podzemni puž na svijetu. Kućica je visoka oko 9,5 mm, a široka 15,5-22 mm. U probavilu su uz detritus nađeni i ostaci člankonožaca i maločetinaša (Štamol i sur., 1999).
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Mračni dijelovi speleoloških objekata na vlažnim sigastim saljevima i vlažnom tlu bogatom detritusom i guanom šišmiša, ali samo do 200 m od ulaza špilje (usmeno priopćenje B. Jalžić).
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Vrsta je pripadnik južnodinarske biogeografske regije, stenoendem BiH i Hrvatske. Veći dio areala je u Popovom polju u istočnoj Hercegovini (BiH), a u Hrvatskoj je nađena 1998. godine u Špilji za Gromačkom vlakom kod Orašca u Dubrovačkom primorju (Štamol, Riedel i Jalžić, 1999). To je, za sada, jedino nalazište ove vrste u Hrvatskoj.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Stenoendem BiH i Hrvatske. U Hrvatskoj je nađena 1998. godine u Špilji za Gromačkom vlakom kod Orašca u Dubrovačkom primorju (Štamol, Riedel i Jalžić, 1999). To je, za sada, jedino nalazište ove vrste u Hrvatskoj.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Gastropoda
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Stylommatophora
  • Porodica
    Zonitidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Bank, R. A.; Neubert, E. (2017). Checklist of the land and freshwater Gastropoda of Europe. Last update: July 16th, 2017.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    large belted cave snail
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Faimon, J., Štelc, J., Sas, D., 2006: Anthropogenic CO2-flux into cave atmosphere and its environmental impact: A case study in the Císarˇská Cave (Moravian Karst, Czech
    Sánchez-Moral, S., Soler, V., Cañaveras, J. C., Sanz-Rubio, E., Van Grieken, R., Gysels, K., 1999: Inorganic deterioration affecting the Altamira Cave, N Spain: quantitative approach to wall-corrosion (solution etching) processes induced by visitors. The Science of The Total Environment, 243/244, 67–84.
    Štamol, V., Jalžić, B., Kletečki, E., 1999: A contribution to knowledge about the distribution of the troglobiontic snail Pholeoteras euthrix Sturany, 1904 (Mollusca, Gastropoda). Nat. Croat., 8 (4), 407–419.
    Štamol, V., Riedel, A., Jalžić, B., 1999: A contribution to the knowledge of Aegopis spelaeus A. J. Wagner, 1914 (Gastropoda: Stylommatophora: Zonitidae). Malak. Abh. Staatl. Mus. Tierk. Dresden, 19 (21): 233–242.