CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

konavoska travunija

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP001020

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
01.12.2009.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Ozimec, R. (2009): Abasola troglodytes (Roewer, 1923) (HRCP001020). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1020. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Roman Ozimec
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.2 Komercijalna i industrijska područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Direktne prijetnje (DT): Konavoska travunija je grabežljivac sa samog vrha hranidbene piramide te svaki poremećajpopulacija ostalih špiljskih organizama kojima se hrani ugrožava njen opstanak, što je zbog ograničene rasprostranjenosti čini vrlo ranjivom vrstom. Jedino poznato nalazište konavoske travunije, Ðurovića špilja, nalazi se neposredno ispod Dubrovačke zračne luke Čilipi na području Konavala. Prirodni je ulaz u špilju zatvoren pri gradnji zračne luke, a iznad špilje je izgrađena raznovrsna infrastruktura. Zbog cjelokupne devastacije, betoniranja i asfaltiranja špiljskog nadsloja, a dijelom i špiljskog staništa, te naknadnog turističkog uređenja špilje, došlo je do potpune promjene ekoloških uvjeta u špilji. (DT 1.2). Postojanje populacije konavoske travunije u tipskom nalazištu je zbog provedene urbanizacije i promjene ekoloških uvjeta vrlo upitno, a uz to, provedeno je turističko uređenje i provodi se ekonomsko korištenje špilje (Ozimec, 2007) (DT 1.3). Dosadašnjim višekratnim istraživanjem tipskog nalazišta, kao i drugih speleoloških objekata na području Konavala, vrsta naknadno više nije nađena (Ozimec i sur., 2005; Cukrov i sur., 2006). Negativni učinci (S): Degradacija špiljskih ekosustava zbog promjene režima podzemnih voda i oborina te pojave požara, uz smanjenje unosa hranjivih tvari iz epikrške zone u dublje dijelove podzemnih staništa (S 1.2). Namjerno ili nenamjerno ubijanje primjeraka zbog aktivnosti u špiljama (S 2.1).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena vrsta i špiljska staništa prema postojećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom, 3.4 Ex-situ očuvanje, 5.4. Usklađenost i provedba
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Potrebno je obavezno osigurati provedbu uvjeta i mjera zaštite uvrštenih službenim Pravilnikom o unutarnjem redu Ðurovića špilje (Članak 134. do 145. ZZP-a) u Ugovor o koncesiji te nadzirati koncesionarevu provedbu (DT 5.4). Budući da je riječ o iznimno osjetljivom špiljskom sustavu već dijelom devastiranom i u turističkoj funkciji, potrebno je uspostaviti stalni monitoring špiljskih staništa (CA 2.1). Treba istražiti moguće postojanje konavoske travunije te u slučaju ponovnog nalaza uspostaviti monitoring za praćenje statusa populacija, uz dodatnu ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4).
  • Potrebna istraživanja
    3.1 Trendovi populacije
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Treba istražiti moguće postojanje konavoske travunije te u slučaju ponovnog nalaza uspostaviti monitoring za praćenje statusa populacija, uz dodatnu ex-situ zaštitu pohranjivanjem u banku gena (CA 3.4).
  • Biologija vrste
  • Opis
    Tijelo je dugo 1,5 mm, depigmentirano te kod jedinog poznatog juvenilnog primjerka crvenkastožute boje glavopršnjaka (cephalothorax) i čeljusnih nožica (pedipalp), slabije obraslo dlačicama (chetae). Potpuno je slijepa, bez ostataka očiju na glavopršnjaku. Noge dužine između 5,5 i 11,5 mm, iznimno su dugačke u odnosu na tijelo. Čeljusne nožice (pedipalpi) izraženo su robusne, opremljene sa 22 trna. Konavoska travunija nađena je na krajnjem završetku špilje na sigovini u potrazi za plijenom. Grabežljivac je koji se hrani sitnijim beskralješnjacima.
  • Staništa
    H.1.1.4.1. Špilje umjerenih uvjeta s troglobiontskim beskralješnjacima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    -
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Konavoska travunija pripada fauni južnodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije i Konavala. Poznata je isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, Ðurovića špilje kod Čilipa na području Konavala odakle je opisana na temelju jednog jedinog primjerka (Roewer, 1915).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Konavoska travunija pripada fauni južnodinarske biogeografske regije, stenoendem je Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije i Konavala. Poznata je isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, Ðurovića špilje kod Čilipa na području Konavala odakle je opisana na temelju jednog jedinog primjerka (Roewer, 1915).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    undefined
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Opiliones
  • Porodica
    Travuniidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
  • Strana imena
    Konavle travunia
  • Locus typicus
    Đurovića špilja
  • Bibliografija
  • Cukrov, M., Ozimec, R., Bedek, J., Jalžić, B., 2006: Biospeleološka istraživanja Ðurovića špilje u Konavlima (Biospeleological investigation of Ðurovića cave in Konavle) – u: Besendorfer, V., Klobučar, G. I. V. (eds.): Zbornik sažetaka devetog hrvatskog biološkog kongresa, 215–217.
    Ozimec, R., 2005b: Stopama gromačkog pračovjeka – Život u podzemlju dubrovačkoga krša. Katalog izložbe. Grad Dubrovnik – Upravni odjel za zaštitu okoliša i prostorno uređenje i Hrvatsko biospeleološko društvo, 1–36.
    Ozimec, R., 2007b: Otvara se Ðurovića špilja, Meridijani, 116, 11.
    Roewer, C. F., 1915: 106 neue Opilioniden. Arch. Naturgesch. Abt. A/3,1–151.