CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

bjeloprsi jež

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
-

Šifra
HRCP000010

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(E -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Tvrtković, N. (1994): Erinaceus concolor Martin, 1838 (HRCP000010). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/10. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Nikola Tvrtković
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Ugrožena vrsta; na otocima moguće endemične svojte.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Visok mortalitet mladih za jakih i dugih zima, danas najčešće strada od cestovnog prometa.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Potrebna je zakonska zaštita otočnih populacija, npr. na otoku Visu te izvedba propusta za prolaz životinja kod izgradnje prometnica.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Zimski san spava od studenog do ožujka. Jednom do dva puta godišnje ima mlade koje nosi oko 35 dana. U prosjeku koti 4-5 mladih koji spolno sazriju u drugoj godini. Odrasli teže do 1,5 kg i dožive 6 godina. Hrani se gujavicama, kukcima, često kornjašima kao trčcima, pipama, ali i gusjenicama, mravima, puževima, žabama, mladim pticama i miševima, a u jesen i sjemenkama te naročito voćem. Aktivan je navečer i iza ponoći kad u potrazi za hranom ode i preko 3 km daleko od gnijezda. Godišnje obiđe od 5 do 100 hektara površine. Predatori su mu lisica i velika ušara.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Listopadne šume s gustim slojem grmlja, rubovi šuma i živice, čest je uz ljudska naselja. Češći je u nizinskom i brdskom visinskom pojasu, ali dopire i do visine od 1500 m nad morem.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Varira između 0,2 - 5 životinja po hektaru. U Hrvatskoj nisu obavljena istraživanja brojnosti. Visok mortalitet mladih za jakih i dugih zima, danas najčešće strada od cestovnog prometa.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Istočna i dio srednje Europe.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U Hrvatskoj čitavo kopno te otoci Krk, Rab, Pag, Ugljan, Brač, Vis, Hvar, Lastovo, Mljet i Lokrum.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Mammalia
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Erinaceomorpha
  • Porodica
    Erinaceidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Wilson, Don E., and DeeAnn M. Reeder, eds., 1992: null. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference, 2nd ed., 3rd printing. xviii + 1207.
    Wilson, Don E., and DeeAnn M. Reeder, eds., 2005: null. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference, 3rd ed., vols. 1 & 2. 2142.
    Wilson, Don E., and F. Russell Cole, 2000: null. Common Names of Mammals of the World. xiv + 204.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Erinaceous roumanicus Barret-Hammilton, 1900
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Kryštufek, B., 1983: The distribution of hedgehogs (Erinaceus L. 1758.), Insectivora, Mammalia in western Yugoslavia. Biosist. 2 (1): 71-78