CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

divlji komorač

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP000368

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(R -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Regula-Bevilacqua, L., Ungar, S. (1994): Portenschlagiella ramosissima (Portenschl.) Tutin (HRCP000368). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/368. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljerka Regula-Bevilacqua
    Sala Ungar
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Rijetka vrsta.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Brojnost se smanjuje ako dolazi do uništavanja staništa.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzinrane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Za sada nije potrebno poduzimati mjere zaštite.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Višegodišnja biljka. Razmnožava se sjemenom, ali rijetko cvate i fruktificira. Nakon dozrijevanja sjemena biljka ugiba.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    U pukotinama najčešće okomitih stijena sjeverne ili sjeveroistočne ekspozicije, ponegdje i na starim zidinama i gromačama. Na otocima često sasvim blizu morske obale, na nadmorskoj visini od 5 do 30 m.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Raste pojedinačno, a populacije su malobrojne. Brojnost se smanjuje ako dolazi do uništavanja staništa.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Raste na zidinama Klisa, u okolici Omiša, Splita i Dubrovnika, na Malom Alanu, Biokovu, Mosoru, Dinari, Srđu i u okolici Rijeke dubrovačke, na Pelješcu te na Visu, Korčuli, Lastovu, Mljetu, Braču i Hvaru.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Apiales
  • Porodica
    Apiaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Heywood VH (2008) Flora Europaea Notulae Systematicae ad Floram Europaeam spectantes. Feddes Repertorium 74(1-2): 1-37. doi: 10.1002/fedr.19670740102.
  • Ostala hrvatska imena
    granovita nevesika
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Bedalov, M. i N. Šegulja, 1983: Neke zanimljive biljke u flori Mosora. Zbornik Roberta Visianija Šibenčanina. 215-222. Šibenik.
    Birač, V., 1973: Vegetacija Srđa i okolice Dubrovačke rijeke. Acta Bot. Croat. 32: 135-170. Zagreb.
    Hirc, D., 1.908: Revizija hrvatske flore. Rad Jugosl. akad. 173: 38-136. Zagreb.
    Pavletić, Zi., 1980: Ekološko-fitocenološka analiza flore otoka Sveca. Ekologija, 15, 1: 41-51. Beograd.
    Radić, J., 1979: Doprinos fitogeografiji Biokovskog područja. Acta Bot. Croat. 38: 95-103. Zagreb.
    Regula-Bevilacqua, Lj., 1983: Zanimljivi floristički nalazi na otoku Mljetu. Zbornik Roberta Visianija Šibenčanina, 303-307. Šibenik.
    Trinajstić, I., 1970: Građa za floru otoka Korčule. Acta Bot. Croat. 29: 245-250. Zagreb.
    Trinajstić, I., 1977: Osnovne značajke biljnog pokrova otoka Hvara i njegov fitogeografski položaj u okviru evropskog dijela Sredozemlja. Poljoprivreda i šumarstvo, 23 (4): 1-36. Titograd.
    Ungar, S., 1969: Portenschlagiella ramosissima (Portenschl.) Tutin na Visu. Acta Bot. Croat. 28: 475-477. Zagreb.